Istraživanje: Hrvatski građani mjesečno u prosjeku uštede 73 eura

Prosječni iznos koji hrvatski građani mjesečno uštede iznosi 73 eura čime je izrazito zadovoljno 43% štediša. pokazuju rezultati istraživanja koje je agencija IMAS provela u kolovozu za potrebe Erste Groupa

51
istraćživanje štednja
[lustracija: Pixabay]

Prosječan iznos koji hrvatski građani mjesečno uštede blago se povećao u odnosu na 2022. godinu te sada iznosi 73 eura (2022.; 70 eura), čime je izrazito zadovoljno i zadovoljno 43 posto štediša. Pokazali su to rezultati istraživanja koje je agencija IMAS provela u kolovozu za potrebe Erste Groupa na uzorku od 500 ispitanika. Pritom najveći broj ispitanika (31%) mjesečno odvaja 50 do 100 eura, a samo 5 posto ih uopće ne štedi.

Najveći iznos (92 eura) mjesečno uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s prosječnim iznosom od 73 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi 43 eura mjesečno.

Većina štediša (64%) štedi na način da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca, umjesto unaprijed određenog fiksnog iznosa. Kao i dosad, muški ispitanici u prosjeku uštede nešto veći iznos, 79 eura, u odnosu na 66 eura koliko uštede žene. Ipak, važnost štednje ostala je na istoj razini kao i prošle godine pa tako 70 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.

Prosječna štednja u Austriji 307 eura, u Srbiji 51 euro

Kad je riječ o štedišama iz ostalih zemalja srednje i istočne Europe u kojima posluje Erste Group, štednju kao izrazito ili jako važnu vidi najviše ispitanika u Slovačkoj (86%), a slijede Češka (85%), Rumunjska (84%), Mađarska (82%), Austrija (81%), dok je štednja izrazito ili jako važna za 68 posto ispitanika u Srbiji. Najveći porast u ušteđenom iznosu u odnosu na prošlu godinu, 23 eura, iskazan je u Mađarskoj te njihova prosječna štednja sada iznosi 106 eura. Slijede Slovaci sa 125 eura (+8 eura), Česi sa 144 eura (+7 eura) te Austrijanci s 307 eura (+6 eura). Ispitanici u Rumunjskoj prosječno uštede 67 eura, što je pad od 3 eura u odnosu na prošlu godinu, dok najmanju uštedu imaju ispitanici u Srbiji, 51 euro (+4 eura).

Najviše se štedi za izvanredne situacije, a najmanje za edukaciju i obrazovanje

Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj (65%) štedi kako bi osigurali zalihu za iznenadne situacije. Slijede ih oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj (44%), dok ih 18 posto štedi za mirovinu.

Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje (8%), što je nešto manje (-2pb) nego prošle godine. S druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično povećao se na 28 posto (+5pb), dok je ispitanika koji štede za putovanja 18 posto (-3pb).

Ove je godine najviše onih koji čuvaju novac na tekućem računu (51%), dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37%), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23%). Ispitanika koji nemaju nikakav štedni proizvod već novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, što je slično kao i prošle godine.

Osiguravanje zalihe za iznenadne situacije kao motivaciju za štednju vidi najviše štediša u Slovačkoj (92%), a slijede ih Česi (91%) te Rumunji (75%). Podjednak postotak štediša u Mađarskoj i Srbiji čuva novac za iznenadne situacije, 55 odnosno 53 posto. Kao i kod ispitanika u Hrvatskoj, najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje u čemu ipak prednjače Slovaci (29%).

Inflacija i dalje aktualna tema

U ovoj je godini broj ispitanika u Hrvatskoj koji se osjećaju izrazito ili snažno pogođeno inflacijom porastao na 60 posto, u odnosu na 50 posto koji su se tako osjećali lani. Pritom se snažno pogođenom inflacijom najviše osjeća dobna skupina iznad 60 godina (44%).

Kad je riječ o procjeni vlastitog financijskog stanja, 53 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da im se situacija pogoršala u zadnje dvije-tri godine (+2pb), 38 posto ispitanika smatra da im je situacija ostala ista (-5pb), dok njih 8 posto smatra da im se situacija poboljšala što je blago povećanje od 3pb u odnosu na prošlu godinu.

Najveće poboljšanje svoje financijske situacije vide ispitanici u Rumunjskoj i Češkoj (24%) te Slovačkoj (23%), dok su najveće pogoršanje situacije u odnosu na lani procijenili ispitanici u Mađarskoj (52%, +8pb), pokazalo je istraživanje.