Hrvatska je ponovo na radaru investitora, istaknuo je Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke na početku izlaganja o makroekonomskim perspektivama za 2019. – 2020. (Macroeconomic Outlook 2019. – 2020.). Nedavno je Hrvatska od dviju agencija dobila pozitivnu ocjenu o izgledima za podizanje kreditnog rejtinga što znači da smo nakon pet godina nadomak povratku u investicijski razred.
“Tržišta su to primijetila i već su prebacila Hrvatsku u investicijski razred. Usporedimo li kretanje hrvatske premije na rizik s premijama drugih zemalja u istočnoj Europi, vidimo da je hrvatska premija bila ispod rumunjske, koja ima veći kreditni rejting”, rekao je Stojić. Dodao je da globalni investitori cijelu regiju Istočne i Jugoistočne Europe prepoznaju kao stabilniju u odnosu na ostala “tržišta u nastajanju”.
Što za Hrvatsku znači povećanje rejtinga? Kao prvo, povećao bi se krug potencijalnih kupaca hrvatskih obveznica. Veća potražnja stvorila bi uvjete za smanjenje prinosa odnosno dodatni pad premije na rizik.
Osim toga, povećala bi se isplativost investicijskih projekata poduzetnika u Hrvatskoj. Posljednje, ali ne i najmanje važno, jest da bi povećanje investicijskog rejtinga svakako dalo vjetar u leđa hrvatskim ambicijama za što brže uvođenje eura, objasnio je Stojić.
Tempo rasta u regiji je raznolik, kaže Stojić. Donedavno je najbrži rast bilježila Slovenija, no u posljednje vrijeme primat preuzima Srbija čije bi gospodarstvo ove godine trebalo rasti oko 4,5 posto. Slovenija bi u ovoj godini trebala rasti na sličnoj razini, ali u idućoj godini Srbija će zadržati stopu rasta, a Slovenija će usporiti.
Hrvatska ne može rasti brže od 3 posto
Hrvatska pak raste ispod prosjeka Istočne i Jugoistočne Europe. Analitičari Addika u izdanju Macroeconomic Outlook 2019.- 2020. zadržali su prognozu rasta BDP-a za 2018. na 3 posto. “Taj rast se u javnim raspravama interpretira na razne načine, ali pitanje je može li uopće Hrvatska u ovom trenutku ostvariti bržu stopu rasta”, rekao je Stojić.
“Ako pogledamo izvoz ključnih dobara, on je 4,5 puta manji od slovenskog. To znači da ne možemo govoriti o tome da će se tempo rasta u eurozoni u jednakom omjeru preliti na Hrvatsku”, pojašnjava glavni ekonomski analitičar Addiko banke. “Hrvatska ne može rasti brže jer ima naslijeđenu nepovoljnu strukturu gospodarstva. No, dobra je stvar da se ta struktura mijenja i da se ta promjena sve više temelji na povećanju konkurentnosti. Izvoz i investicije povećavaju udio u doprinosu rastu. Izvoz dobara i usluga je u posljednjih deset godina porastao je za nemalih 18 postotnih bodova. Udio osobne potrošnje se smanjuje, ali ti udjeli su i dalje neusporedivi s ekonomijama Istočne Europe.”
Osim toga, upozorava, Hrvatska u istraživanje i razvoj i dalje ulaže daleko ispod prosjeka Europske unije.
Prognoze
| 2016 | 2017 | 2018f | 2019f | 2020f | |
| BDP (god- prom) | 3,5 | 2,9 | 3,0 | 3,0 | 2,8 |
| Osobna potrošnja (god. prom.) | 3,4 | 3,6 | 3,6 | 3,0 | 2,8 |
| Nezaposlenost ILO (%) | 13,1 | 11,2 | 10,0 | 9,0 | 8,5 |
| Inflacija (CPI, pros.) | -1,1 | 1,1 | 1,6 | 1,6 | 1,6 |
| Platna bilanca (% BDP-a) | 2,6 | 3,9 | 2,9 | 2,2 | 2,3 |
| Vanjski dug (% BDP-a) | 89,3 | 81,8 | 76,4 | 72,1 | 72,1 |
| Fiskalna bilanca (% BDP-a, ESA 2010) | -0,9 | 0,8 | 0,5 | 1,0 | 0,8 |
| EUR/HRK /prosjek) | 7,43 | 7,46 | 7,42 | 7,39 | 7,36 |
| Izvor: DZS, HNB, Ministarstvo financija, Addiko Bank istraživanja | |||||
Stabilna kuna i povoljni uvjeti financiranja
Pristup financiranju za poduzeća u 2018. će se poboljšati, nakon što je lani nastala kraća pauza zbog restrukturiranja Agrokora, odnosno njegova velikog zaduživanja u inozemstvu.
Što se javnih financija tiče, prostora za daljnji pad premije na rizik ima, uvjeren je Hrvoje Stojić. Hrvatska je i dalje uz Sloveniju i Srbiju jedna od predvodnica fiskalne konsolidacije u regiji, a to se odražava na javni dug. “U našem osnovnom scenariju javni dug bi u sljedećih 4-5 godina trebao pasti ispod mastriških kriterija za uvođenje eura, odnosno ispod 60 posto”, rekao je Stojić. ali dodao je da je cijena servisiranja duga i dalje jedan postotni bod veća od prosjeka eurozone.
Uštede treba tražiti i u socijalnim transferima te izdvajanjima za zdravstveni sustav. To su područja u kojima Hrvatska prednjači u usporedbi s drugim zemljama Unije.
“Očekujemo i dalje stabilnu kunu, možda malo jaču, ali ne previše”, dodao je Stojić, “Glavni faktor stabilnosti je suficit u bilanci plaćanja, ne samo zbog turizma, nego i zbog rasta izvoza. Prema podacima objavljenim prošlog tjedna turizam je u prvom polugodištu ostvario rast inozemnih prihoda od 10 posto. To daje dovoljno optimizma da ćemo ,usprkos stagnaciji inozemnih noćenja u trećem kvartalu, ove godine ostvariti 7-8 posto bolji financijski rezultat u devizama.”
Na kunu pozitivno utječu i smanjeni fiskalni rizici odnosno potražnja za hrvatskom imovinom, obveznicama i ostalim imovinskim klasama. Osim toga, već godinama stabilizator tečaja je činjenica da je aktiva bankarskog sektora veća u odnosu na inozemnu pasivu tako da kad bi bankarski sektor – teoretski – krenuo u neko razduživanje, imao bi sasvim dovoljno likvidnosti da ju ne mora tražiti na tržištu, pojašnjava ekonomski analitičar Addika.
Era jeftinog novca pri kraju, ali imamo još barem godinu dana
Kamatne stope na trezorske zapise su već neko vrijeme praktično na nuli, što je omogućilo daljnji pad cijele kunske krivulje. “Kad bi danas država izdavala dug na 10 godina platila bi nešto iznad dva posto. Rekordno povoljni uvjeti financiranja omogućili su daljnji pad kamatnih stopa, pogotovo na kune”, razlaže Hrvoje Stojić.
No, era jeftinog novca polako prolazi, upozorava. “Centralne banke imaju sve više povjerenje u ekonomiju i sljedeće godine će doći do povlačenje monetarnih stimulansa. Sve centralne banke će u tome sudjelovati.”
Američke Federalna rezerve su prošlog tjedna očekivano podigle ključnu kamatnu stopu, a velika je vjerojatnost da će to učiniti još jednom ove godine, najvjerojatnije u prosincu. U idućoj godini očekuje se novo podizanje kamatne stope, ali postoje velika neslaganja u tempu kojim će FED to činiti. Neki očekuju samo jedno povećanje kamatne stope, a neki ih očekuju čak četiri. No, tržišta očekuju da će se ključna kamatna stopa stabilizirati na razinama oko 3,5 posto, odnosno otprilike za jedan postotni bod iznad inflacije, što i nije previše, ocjenjuje Stojić.
Povećanje referentne kamatne stope od strane Europske središnje banke ne očekuje se prije kraja sljedeće godine. U financijske instrumente ukalkulirano je svega 0,15 – 0,20 postotnih bodova, što znači da postoji mogućnost da se povećanje odgodi za prvu polovicu 2020. godine. “Dakle, u Europi imamo još barem godinu i pol dana relativno pozitivnih uvjeta financiranja”, poručuje Stojić.
Od Hrvatske narodne banke očekuje se nastavak monetarne relaksacije. Centralna banka, tumači Stojić, cilja na održavanje viška na međubankarskom tržištu iznad 8 posto BDP-a. “Dodamo li tome višak devizne likvidnosti od oko 5 posto, u Hrvatskoj možemo računati na izrazito povoljne uvjete financiranja u idućih godinu do godinu i pol dana.”
Podloga za strukturne reforme
Sve skupa trebalo bi biti snažna podrška za strukturne reforme. “Sve karte treba baciti na konkurentnost privatnih poduzeća kako bismo dokazali da je Hrvatska spremna i otvorena za biznis”, sugerira Hrvoje Stojić.
“Porezna reforma“, smatra Stojić, “ne može više biti jedini generator poboljšanja konkurentnosti kroz niže poreze. Konkurentnost se mora jačati kroz poboljšanje uvjeta poslovanja. Tu mislim na pravosudni sustav koji je ostao jedino područje koje se nije nimalo prilagođavalo svih ovih godina. Iako je značajno smanjena, Hrvatska još uvijek ima jednu od najviših stopa nenaplativih kredita u EU. Tome negativno doprinosi pravosudni sustav.”
U 2019. analitičari Addiko banke očekuju nastavak rasta BDP-a od oko 3 posto, zahvaljujući kontinuiranom, iznad prosječnom gospodarskom rastu u eurozoni, daljnjoj trgovinskoj integraciji, rastu prihoda od turizma, snažnoj osobnoj potrošnji, investicijama na krilima EU fondova, građevinskoj aktivnosti i optimizmu utemeljenom na smanjenju poreza i uspješnom restrukturiranju Agrokora. Rastući populizam u dijelu političkog spektra otežava provedbu strukturnih reformi u cilju jačanja konkurentnosti te optimiziranja javne potrošnje.
Rizici po prognozi su uravnoteženi. Silazni rizici proizlaze iz snažnijeg usporavanja rasta u eurozoni, kolebljivosti financijskih tržišta, manjka radne snage, razduživanja tvrtki te političkih rizika. Pozitivno bi na prognoze mogli utjecati vanjsko okruženje, turistička aktivnost, povlačenje sredstava iz EU fondova, izravne strane investicije, snažniji utjecaj mjera monetarne i fiskalne politike te rast kreditnog rejtinga.
U 2019. očekuju inflaciju oko 1,6 posto budući da su cjenovni pritisci vezani uz ubrzani rast plaća, potražnju inozemnih turista i nedavno zatvaranje jaza ekonomskog rasta poništeni pojačanom konkurencijom između trgovačkih lanaca, smanjenjem PDV-a na prehrambene proizvode te normalizacijom cijena nafte.
