Ukupni krediti stanovništvu krajem kolovoza dosegnuli su 140,5 milijardi kuna što predstavlja rast od 0,1 posto u odnosu na srpanj te 4 posto u odnosu na kolovoz 2020. U odnosu na kraj 2020. ukupni krediti stanovništvu viši su za 3,2 posto (+4,3 mlrd kuna).
Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima krajem kolovoza blago se povećao na 55,2 posto.
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja, i dalje je naglašen rast stambenih kredita koji su s iznosom od 66,3 milijarde kuna na kraju kolovoza bili za 0,4 posto ili za 286 milijuna kuna viši u odnosu na srpanj. Na godišnjoj razini realna postotna promjena dosegnula je dvoznamenkasti iznos, +10,3 posto. Blagi godišnji pad stambenih kredita u kolovozu u odnosu na prethodne mjesece (10,3 posto u kolovozu odnosu na 10,4 posto iz srpnja) prema HNB-u je odraz nešto slabijeg intenziteta provedbe programa državnih subvencioniranja stambenih kredita.
Na osnovi transakcija, prema navodima iz središnje banke, nastavio se ubrzavati rast stambenih kredita na godišnjoj razini (s 10,6% u srpnju na 10,8% u kolovozu), kao i gotovinskih nenamjenskih kredita (s 0,6% na 0,8%), što je dovelo do ubrzanja ukupnih kredita stanovništvu s 4,3 posto na 4,6 posto.
Nadalje, nakon što su od studenog 2020. bilježili negativne godišnje stope rasta, u kolovozu su gotovinski nenamjenski krediti bili viši za 0,2 posto u odnosu na kolovoz 2020. odražavajući nastavak okruženja gospodarskog oporavka i rast potrošačkog optimizma.
Trend pojačanog ulaganja kućanstva u nekretnine vjerojatno je i posljedica pojačanih strahova oko ulaganja u druge (rizičnije) oblike financijske imovine s obzirom na neizvjesnost oko budućih gospodarskih kretanja u vrijeme pandemije, ali i primjetno niže prinose koje nose alternativna ulaganja. Uz daljnji oporavak gospodarstva i rast potrošačkog optimizma, analitičari RBA očekuju i do kraja godine nastavak rasta stambenog kreditiranja.
