Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za 7,4 posto u 2019. godini, što je najbrži rast od 2014. godine i dugoročnog prosjeka od 5,0 posto. Za prošlogodišnji je porast većinom zaslužna kategorija imovine osiguranja koja je imala dvoznamenkasti rast od 14,0 posto (dvije godine skromnog rasta); bankovni depoziti, kao i vrijednosni papiri zabilježili su “skromniji” rast od 5,0 posto, odnosno 6,1 posto, navodi se u najnovijem Allianzovu “Izvješću o globalnom bogatstvu“ koje stavlja pod mikroskop imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja.
Portfeljima hrvatskih kućanstava dominiraju bankovni depoziti, koji čine 49,6 posto ukupne financijske imovine; osiguranje i mirovine na drugome mjestu daleko zaostaju s udjelom od 26,8 posto, a slijede vrijednosni papiri s udjelom od 20,6 posto.
I obveze su zabilježile iznadprosječni rast u 2019. godini s rastom od 6,6 posto, prema 0,1 posto prosječnog dugoročnog rasta (2009. – 2019.). Međutim, udio duga (udio obveza u BDP-u) ostao je na skromnih 36,3 posto.
Na kraju, neto financijska imovina porasla je u 2019. za 7,8 posto, što čini lagani rast u usporedbi s 5,8 posto rasta u prethodnoj godini. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 11.809 eura, Hrvatska je na ljestvici najbogatijih zemalja pala za jedno mjesto i zauzima 32. mjesto (financijska imovina po stanovniku).
Iako je ta vrijednost još uvijek manja u usporedbi sa zapadnoeuropskim susjedima, Hrvatska je zasigurno jedna od uspješnijih zemalja s obzirom na financijski razvoj. Njihovo uključivanje u Europsku uniju nesumnjivo će otvoriti nove financijske mogućnosti i promicati veću suradnju s ostalim europskim zemljama, zaključuju analitičari Allianza.
