Nakon dva mjeseca usporavanja, veljača je donijela preokret trenda kretanja ukupnih kredita koji bilježe porast od 2,4 posto na godišnjoj razini zahvaljujući preokretu trenda kredita središnje države (+0,5%), kao i jačem rastu kredita privatnog sektora (+2,7%).
Rast portfelja kredita plasiranih privatnom sektoru prvenstveno je rezultat povećanja kredita nefinancijskim društvima koji su s -0,9 posto na godišnjoj razini u siječnju skočili na
+1,0 posto u veljači, pogonjeni nešto snažnijim povećanjem kredita za ostale namjene od 5,7 posto te blažim padom kredita za obrtna sredstva (-1,3%) i investicije (-0,1%). Potonji već peti mjesec zaredom bilježe povećanje na mjesečnoj razini, koje je u veljači dosegnulo 0,9 posto, navode analitičari PBZ-a.
Istovremeno krediti kućanstvima nastavljaju rasti stabilnim tempom (3,8% na godišnjoj razini) pri čemu stambeni krediti, u iščekivanju APN-a, nastavljaju usporavati (7,7%), do se lagano uzlazni trend gotovinskih kredita zadržava (2,5%). Podaci o transakcijama kredita potvrđuju opisane trendove pa je tako kumulativni 12-mjesečni rast kredita nefinancijskim društvima u veljači zamjetno ubrzao na 2,4 posto na godišnjoj razini, dok je rast kredita kućanstvima stagnirao na 4,4 posto.
Depoziti u veljači blago usporavaju na 10,7 posto na godišnjoj razini, pri čemu se rast depozita privatnog sektora zadržao na razini iz siječnja, odnosno na 11,0 posto. Depoziti nefinancijskih društava ponovo su ubrzali svoj rast, na 16,0 posto na godišnjoj razini uslijed snažnijeg povećanja depozita po viđenju i devizne štednje, a depoziti građana su neznatno usporili na 9,2 posto na godišnjoj razini zbog umjerenije stope rasta depozita po viđenju.
Devizna štednja kućanstava nastavlja bilježiti rekordne razine te je s međugodišnjom stopom rasta od 7,5 posto u veljači dosegnula 149 milijardi kuna.
Iako veljača navješćuje pozitivnu dinamiku kreditiranja i nastavak ublažavanja rasta depozita, izražena neizvjesnost zbog rata u Ukrajini i sankcija uvedenih Rusiji te posljedični pritisak na kretanje cijena i BDP-a potakli su anaitičare PBZ-a na reviziju prognoza rasta bankovnih agregata u 2022. godini. Očekivanu stopu rasta kredita privatnom sektoru spustili su za 0,9 p.b. u odnosu na raniju procjenu, na 3,0 posto na godišnjoj razini, ocjenjujući da će usporeniji rast obujma ekonomske aktivnosti i neizvjesnost ponovo dovesti do odgađanja dijela investicija, kao i pojačanog opreza banaka.
Projekciju rasta depozita PNZ je korigirao blago naviše (+0,2 p.b.), na 6,0 posto na godišnjoj razini, vjerujući da će kao i nakon izbijanja pandemije neizvjesnost uroditi djelomičnom odgodom potrošnje i investicija što će rezultirati jačim rastom depozita.
Analitičari PBZ-a ističu da su njihove najnovije projekcije iz ožujka rađene u krajnje neizvjesnim okolnostima te ih stoga treba gledati tek kao okvirni pokazatelj smjera kretanja prognoziranih varijabli.
