Pao promet u trgovini na malo – jesmo li počeli štedjeti?

Snažni inflatorni pritisci i niske razine potrošačkog optimizma pridonijeli su padu prometa u trgovini na malo, dok je turistička potrošnja u središnjem dijelu turističke sezone zasigurno obuzdala snažniji pad

43
[Image by StockSnap from Pixabay]

Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku realna godišnja stopa rasta trgovine na malo u kolovozu je, po prvi put od siječnja 2021., zabilježila negativnu godišnju stopu rasta. Uz realan pad u odnosu na srpanj za jedan posto (kalendarski prilagođeni indeksi), u usporedbi s kolovozom 2021. kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je pao za 0,2 posto. Prema izvornim indeksima realan godišnji promet je bio viši za 0,4 posto.

Snažni inflatorni pritisci i niske razine potrošačkog optimizma pridonijeli su negativnim kretanjima, dok je turistička potrošnja u središnjem dijelu turističke sezone zasigurno obuzdala snažniji pad.

U odnosu na srpanj realan promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao je za 0,4 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) bio viši za 0,1 posto. Na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima je bio niži za 0,6 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao 0,9 posto.

Promatrano u nominalnom izrazu, prema kalendarski prilagođenim indeksima promet od trgovine na malo bio je na godišnjoj razini u kolovozu veći za 14,8 posto, te 15,5 posto prema izvornim indeksima.

Pri tome je u kolovozu godišnji porast prometa ostvarilo deset od jedanaest trgovačkih struka, dok je pad nominalnog prometa na godišnjoj razini zabilježen samo kod Trgovine na malo internetom ili poštom (-5%).

Unatoč neizvjesnosti i visokim inflatornim pritiscima prosječna realna stopa rasta u kumulativnom razdoblju siječanj-kolovoz zadržala se u pozitivnom području (+2,8%), prema kalendarski prilagođenim podacima, iako je rast usporen.

Visoke godišnje stope rasta u prošloj godini, odnosno učinak baznog razdoblja i snažna globalna neizvjesnost, utjecat će i na kretanja u trgovačkoj djelatnosti. Iako analitičari RBA smatraju kako je inflacija dosegnula svoj vrhunac, visoke stope inflacije i u mjesecima pred nama djelovat će na obuzdavanje potrošnje i kroz visoku percepciju inflacije koja je pod snažnim utjecajem rasta cijena hrane i energije, ali i većine sastavnica potrošačke košarice roba i usluga. S druge strane, i dalje pozitivna kretanja na tržištu rada djelovat će u pozitivnom smjeru na maloprodajna kretanja. Tome pridonosi i uspješna turistička sezona kroz rast raspoloživog dohotka kućanstava, s obzirom na to da se 60 posto turističkog smještaja u Hrvatskoj odnosi na privatni smještaj.