Tihana Škrinjarić iz HNB-a dobitnica nagrade Zaklade Hanžeković

Tihana Škrinjarić iz HNB-a nagrađena je za rad Introducing a composite indicator of cyclical systemic risk in Croatia: possibilities and limitations, koji će se objaviti u časopisu Public Sector Economics

52
Tihana Škrinjarić
Tihana Škrinjarić (u sredini) s članovima Odbora za dodjelu nagrade 2022. [Foto: Davor Pongracic/Cropix]

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković dvadeset i treću godinu zaredom dodijelila je nagradu za najbolji znanstveni rad. U redovitoj kategoriji, nagradu – 50.000 kuna, diplomu i medalju – dobila je Tihana Škrinjarić iz Hrvatske narodne banke, za rad Introducing a composite indicator of cyclical systemic risk in Croatia: possibilities and limitations (Uvođenje kompozitnog pokazatelja cikličkog sistemskog rizika u Hrvatskoj: mogućnosti i ograničenja) koji će se objaviti u časopisu Public Sector Economics. Zbog nedovoljne kvalitete prijavljenih radova nagrada u studentskoj kategoriji nije dodijeljena.

>>Tihana Škrinjarić dobitnica Nagrade “Dr. Pero Jurković”

Prijavljene radove u obje kategorije ocijenio je Odbor za dodjelu nagrade 2022. u sastavu Vjekoslav Bratić (Institut za javne financije), Milan Deskar Škrbić (Hrvatska narodna banka), Tomislav Globan (Ekonomski fakultet Zagreb), Katarina Ott (Institut za javne financije) i Marina Tkalec (Ekonomski institut Zagreb).

Nagrađeni rad Tihane Škrinjarić namijenjen je nositeljima makrobonitetne politike za praćenje financijskih ciklusa i kvalitetnije prilagodbe protucikličkog zaštitnog sloja kapitala (PCK). Kompozitni pokazatelji polazna su točka za određivanje visine PCK za ublažavanje cikličkih sistemskih rizika koji mogu proizaći iz prekomjernoga rasta kredita privatnom nefinancijskom sektoru. Tijekom negativnih gospodarskih kretanja pokazatelji služe bankama za apsorpciju mogućih gubitaka uz očuvanje kreditne aktivnosti.

U zadatke makrobonitetne politike spada i praćenje strukturnih i cikličkih sistemskih rizika u financijskom sustavu. Ciklički rizici ovise o fazi financijskog ciklusa, pa se primjenjuju vremenski promjenjivi instrumenti za njihovo ublažavanja, prije svega PCK. Osim kreditne dinamike, potrebno je pratiti i druge pokazatelje, što podrazumijeva sintezu i sažetak brojnih informacija. U zadnje doba sve više centralnih banaka sintetizira informacije o kretanju cikličkih rizika i dinamici financijskog ciklusa u jedan pokazatelj.

Autorica se stoga bavi izgradnjom kompozitnog pokazatelja koji bi obuhvatio relevantnu dinamiku pojedinačnih pokazatelja potrebnih za bolje razumijevanje informacija o financijskom ciklusu. Pritom analizira i uspoređuje prednosti i nedostatke raznih pristupa, odabir relevantnih pojedinačnih pokazatelja, njihove transformacije koje će odražavati cikličko ponašanje, način agregiranja podataka i konačne interpretacije i komunikacije s javnošću. U empirijskom dijelu nudi kompozitne pokazatelje, primjerice financijskog ciklusa, ciklograma, cikličkog sistemskog rizika, indeksa pregrijavanja, itd., te komentira njihovu primjenjivost u Hrvatskoj.

Rezultati upućuju na potrebu adekvatne interpretacije rezultata i pojedinih kategorija pokazatelja cikličkih rizika i praćenje varijante slične varijanti Europske središnje banke, uz prilagodbu kraćim vremenskim serijama hrvatskih podataka, uzimanje u obzir većeg broja pojedinih pokazatelja i transformaciju podataka koja neće biti pod utjecajem specifičnih šokova. Prednost ovakvog pokazatelja za Hrvatsku je u priličnoj intuitivnosti tumačenja rezultata, mogućnosti jednostavnog praćenja i komuniciranja javnosti.

Zakladu su u spomen na prof. dr. Marijana Hanžekovića osnovali Institut za javne financije, Marijan Hanžeković (ml.), Ministarstvo financija RH, Hrvatska narodna banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka. Osim njegovanja uspomene na prof. dr. Marijana Hanžekovića, cilj Zaklade je promicanje financijske znanosti te poticanje znanstvenika i stručnjaka, posebice mladih, da se bave tom znanstvenom disciplinom.

Prof. dr. Hanžeković (1915.-1993.), doktorirao je pravo i diplomirao germanistiku. Bavio se gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnicama i burzama. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu. Bio je prvi ministar financija RH, a brojni naraštaji studenata sjećat će ga se kao izuzetno zanimljivog predavača financijskih predmeta.

>>Nagrade Zaklade Hanžeković Ivani Rukavini, Patriku Barišiću i Tiboru Kovaču