UniCredit: Kreditiranje građana rast će brže od kreditiranja poduzeća

Ekonomski rast u regiji Srednje iIstočne Europe vjerojatno će zadržati stabilan tempo u 2019. godini, a ključni pokretači rasta bitće osobna potrošnja, inozemna izravna ulaganja, EU fondovi i digitalna transformacija, procjenjuju analitičari UniCredita

u 19:14 Zadnja izmjena: 17.01.2019 u 19:14
50
UniCredit

Gospodarsko okruženje u regiji Srednje i Istočne Europe ostat će pozitivno i u 2019. godini. Većini država regije predviđa se gospodarski rast oko 3 posto ili veći, premda s određenim cikličkim usporavanjem, navode analitičari UniCredita. Nakon što je ciklus u 2017. dosegnuo vrhunac s prosječnim rastom od 4,6 posto na razini regije (bez Turske i Rusije), očekuje se da će u ovoj godini gospodarski rast regije iznositi oko 3,2 posto. No, u 2020. mogao bi usporiti zbog slabije globalne trgovine.

Ovo su zaključci s radionice koju je UniCredit održao tijekom godišnjeg Euromoneyjevog foruma. Radionica je bila posvećena perspektivama i očekivanjima u regiji Srednje i Istočne Europe (SIE).

Ograničenja: tržište rada i tvrdi Brexit

Članice Europske unije u regiji SIE imaju potencijal da ostvare bolje rezultate od drugih regija s tržištima u nastajanju. Taj potencijal temelji se na manjem oslanjanju regije SIE na priljev stranog kapitala, većem opsegu fiskalnih poticaja, povoljnijim financijskim uvjetima, pristupu EU fondovima i pozitivnom učinku padajućih cijena dobara. Najsnažniji gospodarski rast među zemljama regije zabilježit će Slovačka, Bugarska i Mađarska.

Najveća ograničenja gospodarskom rastu regije predstavljaju: pooštravanje uvjeta na tržištima rada, pogotovo u Češkoj i Mađarskoj, te mogući tvrdi Brexit. Tvrdi Brexit donio bi nove trgovinske prepreka koje bi mogle negativno utjecati na izvoz i na investicije u regiji. Najranjivija tržišta u slučaju tvrdog Brexita su Slovačka i Češka. Rusija i Turska mogle bi slijediti drugačije trendove, kao što je to bio slučaj u 2018.

Generatori rasta

Domaća potražnja, a pogotovo osobna potrošnja pokretana niskom stopom nezaposlenosti i višim plaćama, bit će glavni generator rasta regionalnog gospodarstva, dok će izvoz tijekom idućih nekoliko godina biti podložan potencijalnom cikličkom usporavanju.

Izravna strana ulaganja, koja su u prošlosti bila jedan od glavnih pokretača ekonomske transformacije regije – pogotovo kada je riječ o transferu tehnologije i znanja – i dalje će ostati važna, no manje nego u prethodnom desetljeću.

U nekim je gospodarskim sektorima regija SIE postala proizvodni ogranak Zapadne Europe, pri čemu su inozemna izravna ulaganja postupno mijenjala opseg usredotočujući se na naprednije industrije, sve više uključujući i uslužni sektor.

Stopa inozemnih izravnih ulaganja u odnosu na BDP u razdoblju 2016. – 2018. ostala je iznad razine od 2,5 posto. Očekuje se da će na sličnoj razini ostati i tijekom sljedećih nekoliko godina.

Međunarodne tvrtke koje posluju u regiji zadržal će značajnu ulogu: dodana vrijednost koju stvaraju strane tvrtke predstavlja više od 40 posto ukupne dodane vrijednosti (zamjenski pokazatelj BDP-a) u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Češkoj, državama regije koje su najviše integrirane u europski lanac vrijednosti.

Inozemna izravna ulaganja u državama regije koje su članice Europske unije dodatno nadopunjuju doprinosi EU fondova. Od 2014. do 2020. sredstva EU predstavljaju u prosjeku 2,9 posto BDP-a (150 milijardi eura za države članice EU u regiji SIE, isključujući Poljsku), pri čemu je za privlačenje sredstava najvažnije razdoblje 2019. – 2020.

Dodatne prilike za gospodarski rast u regiji SIE otvara proces digitalne transformacije. Rasprostranjenost interneta u državama regije od 2010. godine porasla je za 20 posto te sad obuhvaća blizu 75 posto populacije mjereno brojem pojedinaca koji koriste internet.

Mobilna penetracija u državama regije mjerena brojem mobilnih pretplata na 100 stanovnika iznosi 120 posto. Ove brojke usporedive su s podacima za većinu zapadnoeuropskih tržišta, no zabilježile su veću brzinu konvergencije tijekom posljednjih godina.

Personalizirana ponuda otvara prostor za rast kreditiranja

U 2019. očekuje se značajan rast kreditiranja u regionalnom bankarskom sektoru regije (bez Rusije i Turske), u rasponu 4 do 4,4 posto, pri čemu će kreditiranje građanstva – zahvaljujući većim raspoloživim prihodima, niskoj nezaposlenosti i većoj osobnoj potrošnji – rasti brže od kreditiranja poduzeća.

Povećano zanimanje za kreditiranje građana tijekom posljednjih godina vidljivo je i kada pogledamo strategije banaka vezane uz sinergijske učinke s drugim poslovnim područjima kao što su osiguranje, upravljanje imovinom, leasing, i partnerstvima općenito. Banke u regiji SIE još uvijek imaju prostora za rast kreditiranja putem pojednostavljivanja procesa kreditiranja (konsolidiranjem platformi koje obuhvaćaju veći broj kanala kreditiranja, optimiziranjem analiziranja kreditnog rizika) i putem digitalizacije (kako bi se unaprijedilo sveukupno korisničko iskustvo i kanali), što znači da mogu ponuditi personalizirane opcije koje se tiču proizvoda i pružanja usluga.

Rast likvidnosti

Postojeći ciklus kreditiranja razlikuje se od onog prošlog po tome što se likvidnost banaka u regiji poboljšala, a kvaliteta kredita nije usporediva s onima u prošlosti. Stopa nenaplativih kredita u regiji u prosjeku se smanjila s 14 posto u 2014. na 5 posto u 2018. (isključujući Tursku i Rusiju).

Osim zdravog gospodarskog rasta, dugoročni potencijal za bankarstvo u srednjoj i istočnoj Europi vidljiv je i u niskoj penetraciji bankarstva u smislu omjera kredita i BDP-a. Mnoge zemlje eurozone imaju omjer kredita i BDP-a veći od 100 posto, dok sva tržišta srednje i istočne Europe trenutno imaju omjer manji od 70 posto. Rumunjska, Mađarska, Srbija i Rusija čak imaju omjer manji od 50 posto.

Nadalje, omjer kredita i depozita znatno je niži nego prije nekoliko godina. Sva tržišta srednje i istočne Europe osim Turske imaju omjer kredita i depozita ispod 100 posto, a na većini tržišta – Češka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska i Rusija -omjer je na 70 – 75 posto BDP-a. To također pridonosi potencijalu regionalnog bankarskog tržišta, kao i penetraciji digitalnog bankarstva.

U fokusu prihodi i rast

Što se tiče potonjeg, razina prihvaćenosti digitalnog bankarstva u srednjoj i istočnoj Europi trenutno je niska, ali brzo raste. Upotreba internetskog bankarstva više je nego udvostručena između 2010. i 2017. godine u Češkoj, Mađarskoj, Turskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj. Osim toga, stopa upotrebe internetskog bankarstva u regiji je stalno značajno viša od stope korištenja interneta za online kupnju.

Bankarski sektor regije SIE u budućnosti će doživjeti nastavak poboljšanja učinkovitosti, čišćenja kreditnog portfelja i većeg fokusa na prihode i rast. Nastavit će se utrka za tržišni udjelima, a postoji prostor za spajanja i preuzimanja.

Neto kamatni prihodi banaka se oporavljaju nakon niskih razina u razdoblju 2015. – 2016. Očekuje se da će neto kamatni prihodi u 2019. činiti dvije trećine prihoda bankarskog sektora srednje i istočne Europe. Pod pritiskom plaća troškovi također rastu, no očekuje se da će omjer troškova i prihoda u razdoblju od 2020 do 2023. ostati stabilan te da se neće ponoviti snažan rast tog omjera kakav je zabilježen posljednjih godina.

Troškovi rizika, u smislu rezerviranja za potencijalne gubitke u odnosu na bruto kreditiranje, trebali bi ostati vrlo niski (na 77 baznih bodova na razini regiju bez Rusije i Turske), ali će se postupno “normalizirati“. Poboljšana kvaliteta aktive – niži nenaplativi krediti koji se prenose u niža rezerviranja za potencijalne gubitke – bila je glavni pokretač profitabilnosti posljednjih godina: profitabilnost na razini regije na godišnjoj razini u razdoblju 2013. – 2017. je stalno rasla. Povrat na kapital na razini bankarskog sustava regije (bez Rusije i Turske) trenutno je oko 10 posto i očekuje se da će tim razinama ostati.

Regija – važan pokretač rasta za UniCredit

“Gospodarski napredak u srednjoj i istočnoj Europi u posljednja dva desetljeća bio je izvanredan. Regija je dobro pokrivena bankama, visoko likvidna i obilježena visokom razinom konkurentnosti u svim područjima. Uz našu čvrstu vodeću poziciju i snažnu predanost regiji, UniCredit će nastaviti podržavati gospodarski rast na regionalnim tržištima na kojima poslujemo. Odjel za regiju srednje i istočne Europe jest i ostat će glavni pokretač rasta Grupe“, rekao je Carlo Vivaldi, direktor Divizije Srednja i Istočna Europa u UniCreditu na godišnjem Euromoney forumu.

“Poslovno okruženje koje se brzo mijenja i izazovi koje nameće digitalni krajolik, uz potrebu stalnog poboljšanja korisničkog iskustva, postali su jedno od najvažnijih područja u koje tvrtke ulažu. Na današnjem konkurentnom tržištu, to su imperativi za tržišne lidere budući da klijenti očekuju da će pružatelji financijskih usluga pratiti tempo promjena. Kao rezultat toga, interakcije klijenata s njihovim bankama sve više karakterizira rastući stupanj automatizacije kroz digitalne procese“, dodao je Andrea Diamanti, direktor Odjela korporativnog i investicijskog bankarstva te privatnog bankarstva za Srednju i Istočnu Europu.

Aktivnosti oko spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru srednje i istočne Europe tijekom 2018. bile su izuzetno snažne. U prošloj godini grčka banke su se uredno povukle s tržišta jugoistočne Europe, u Rusiji se pod vodstvom središnje banke desila konsolidacija državnih banka, najavljena je privatizacija u Sloveniji i Srbiji. Nakon dinamične prošle godine, u 2019. možemo očekivati podjednako snažne tržišne aktivnosti na tržištima jugoistočne Europe zahvaljujući već najavljenim ponudama i inicijalnim javnim ponudama, smanjenju izloženosti rizicima nekih regionalnih grupa te privatizacijama u Sloveniji i Srbiji.