Odgovor na pitanje što će se dogoditi s kreditima prilikom uvođenja eura može se podijeliti na dva potpitanja. Što će se dogoditi s glavnicom i što će se dogoditi s kamatom. Pri tome je odgovor na prvo potpitanje puno jasniji. Naime, krediti u eurima ostat će nepromijenjeni, dok će se glavnica kredita u kunama, kao i kredita uz valutnu klauzulu u euru, konvertirati po srednjem konverzijskom tečaju u eure odnosno prema tečaju EUR/HRK 7,53450. Tako, na primjer, ako imate eurski kredit s preostalom glavnicom kredita u iznosu od 50 000 eura i dalje ćete dugovati 50 000 eura, a ako pak imate kunski kredit pri kojem Vam je preostalo još 350.000 kuna duga glavnice, onda će Vaš dug po glavnici biti 46.452,98 eura. Ako pak klijenti imaju kredit u nekim trećim valutama, poput američkog dolara, njihova glavnica će i dalje ostati definirana u dolarima.
Kada govorimo o kamatama, njihov iznos ovisi o kamatnoj stopi. Ovdje se opet mogu razmatrati barem dva potpitanja – je li riječ o fiksnoj ili varijabilnoj kamatnoj stopi te koja je ugovorena referentna kamatna stopa. Ako se dužniku kamata obračunava prema fiksnoj kamatnoj stopi, onda se po pitanju iznosa kamata ništa značajnije ne bi trebalo mijenjati. Ako je riječ o zaduženju gdje se obračunava varijabilna kamatna stopa, onda će iznos kamata varirati ovisno o kretanju referentnih kamatnih stopa, odnosno varijabilnog dijela promjenjive kamatne stope u financijskim ugovorima.
Kamatne stope
Iskustva drugih zemalja pokazuju da ulaskom u eurozonu dolazi do smanjenja kamatnih stopa zbog porasta kreditnog rejtinga zemlje odnosno smanjenja premija za kreditni i valutni rizik. Ipak, treba naglasiti da se spomenuti pad kamatnih stopa ne odvija nužno automatski ulaskom u eurozonu, već se on može realizirati i postupno. Na primjer, Latvija, Litva i Slovačka zabilježile su pad kamatnih stopa, promatrajući ih kroz kamatne stope na državne obveznice, praktično odmah nakon ulaska u eurozonu. U Sloveniji se pad kamatnih stopa desio nakon dvije godine. No, gledajući duži rok, sve navedene zemlje bilježe značajno smanjenje kamatnih stopa, pa je tako primjerice u Sloveniji dugoročna kamatna stopa, koja se koristi za potrebe procjene konvergencije, smanjena s 4,53 posto u 2007. na 1,71 posto na kraju 2015. godine. Danas sve ove zemlje imaju spomenutu kamatnu stopu na razino od 0,16 posto i niže, dok je ista u Hrvatskoj 0,45 posto.
Shodno očekivanom padu kamatnih stopa trebalo bi doći i do nižih iznosa plaćenih kamata na kredite građana i poduzeća, čime bi se standard građana, kao i slobodna sredstava poduzeća, trebao povećati. No, predviđeni moment ulaska Republike Hrvatske u eurozonu se po trenutnim okolnostima ne može preslikati na moment ulaska drugih zemalja pri čemu se konkretno misli na okruženje rekordno niskih kamatnih stopa i inflacijske pritiske, što implicira očekivanja porasta kamatnih stopa u budućnosti, a time i iznos kamata.
Ipak, treba naglasiti da možemo očekivati da porast kamatnih stopa, ako se i realizira, bude manji nego što bi bio da Hrvatska ne pristupi eurozoni, jer ne bi bilo pozitivnih efekata u vidu smanjenja premija za spomenute rizike.
Referentna kamatna stopa
Što se tiče referentne kamatne stope, ako je riječ o EURIBOR-u (engl. eur interbank offered rate) kao referentnoj kamatnoj stopi promjenjivog dijela kamatne stope, ona će i dalje ostati referenta kamatna stopa ovih kredita i njeno kretanje ovisit će o odlukama Europske središnje banke, koja će odluke o promjenama donositi ovisno o kretanju inflacije i inflacijskih očekivanja.
Ako je pak referentna kamatna stopa odnosno stopa koja se koristi za određivanje varijabilnog dijela anuiteta Nacionalna referentna stopa (NRS), ona će se zamijeniti privremenim NRS-om za eure, koji će u svom izračunu uzimati u obzir i kunske i eurske izvore sredstava iz razdoblja prije uvođenja eura, a s vremenskim odmakom postat će “stalni” NRS, koji će obuhvaćati isključivo eurske izvore sredstava nakon datuma uvođenja eura. Nova kamatna stopa će biti određena transparentno i nikako na uštrb klijenata koji su vezali iznose kamata uz NRS. Gledajući u dužem roku, NRS-a bi s vremenskim odmakom trebao sve više korelirati s EURIBOR-om, pa bi i iznos kamata koji će klijenti plaćati sve više bio usklađen s EURIBOR-om. Treba spomenuti da od 1. siječnja 2023. više neće postojati mogućnost podizanja kredita uz NRS, već će sve novi krediti s varijabilnom kamatnom stopom biti vezani uz EURIBOR.
Fiksiranje kamatne stope
Generalno se može zaključiti da ulaskom u eurozonu možemo očekivati smanjenje kamatnih stopa i samim time manje anuitete kredita, no pri tome na umu treba imati činjenicu da varijabilne kamatne stope primarno ovise o odlukama ECB-a. Ne smije se odbaciti mogućnost da ECB, u kontekstu sve većih stopa inflacije, kroz određeno vrijeme krene s povećanjem referentnih kamatnih stopa. što će onda rezultirati i porastom anuiteta. U takvom scenariju poželjno je na što duži period fiksirati kamatnu stopu, kako bi se klijenti zaštitili od rizika promjene kamatne stope i dugoročno osjetili koristi nižih kamatnih stopa.
>>Uvođenjem eura standard građana će porasti, ali ne odmah
Uvođenje eura i krediti
Uvođenjem eura možemo očekivati smanjenje kamatnih stopa i samim time manje anuitete kredita.
Kamatne stope primarno ovise o odlukama ECB-a koji kroji referentne kamatne stope ovisno o inflaciji. To bi moglo dovesti do povećanja referentnih kamatnih stopa, posljedično i anuiteta.
U takvom slučaju najbolje je fiksirati kamatnu stopu kako bi se korisnike kredita zaštitilo od kamatnog rizika.
Autor: izv. prof. dr. sc. Josip Visković, Ekonomski fakultet u Splitu (EFST)
