Vujčić: HNB nastavlja borbu protiv jake kune

HNB nastavlja provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost sustava, uz održavanje stabilnog nominalnog tečaja kune prema euru, poručio je guverner Boris Vujčić

u 5:42 Zadnja izmjena: 19.12.2018 u 2:15
175
jačanje kune
Guverner HNB-a Boris Vujčić (foto: HNB)

Hrvatska narodna banka otkupila je u ponedjeljak od poslovnih banaka 457,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,397965 kuna kako bi zaustavila jačanje kune. Bila je to druga intervencija HNB-a na deviznom tržištu u ovom mjesecu i četvrta u ovoj godini. Prethodna intervencija, 4. prosinca, bila je rekordna: HNB je od banaka otkupio 494,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,4059 kuna za euro.

Nakon intervencije 4. prosinca tečaj se nakratko vratio iznad 7,40 kuna za euro, ali nakon toga uslijedio je pad od 6. do 14. prosinca sa 7,402971 na 7,385413 kuna za eura pa je središnja banka odlučila ponovo intervenirati. Nakon druge intervencije srednji tečaj HNB-a za srijedu 19. prosinca porastao je na 7,399787 kuna za euro.

Nastavak ekspanzivne monetarne politike

“HNB nastavlja provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost sustava, uz održavanje stabilnog nominalnog tečaja kune prema euru“, rekao je u utorak guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji za medije. “Povećanju likvidnosti doprinijeli su otkupi deviza od poslovnih banaka, kojima su ublaženi aprecijacijski pritisci na kunu i povećane međunarodne pričuve.”

Guverner je najavio da će središnja banka nastaviti intervenirati i u 2019. jer deviza ima dovoljno, a nastavlja se i priljev svježih eura kojeg podržavaju snažan izvoz, produljena turistička sezona, ali i doznake gastarbajtera.

“HNB to radi kako bi održao tečaj, da kuna značajno ne ojača. Otkupom viškova eura povećavaju se devizne pričuve, a karakter monetarne politike čini jako ekspanzivnim”, razložio je Vujčić. Bez intervencija središnje banke tečajbi bio puno jači, upozorio je guverner.

HNB je 4. prosinca reagirao nakon što se tečaj spustio ispod 7,40 kuna za eura, a nakon druge intervencije tečaj se, kao što smo spomenuli, vratio sa 7,385413  na 7,399787 kuna za euro. Dakle, još uvijek je ispod 7,40 pa ne bi bilo neočekivano ni da HNB još jednom intervenira do kraja mjeseca.

U 2018. u sustav ubačeno 12,44 milijarde kuna

U ovoj godini HNB je na deviznom tržištu intervenirao četiri puta: 4. siječnja, 10. svibnja te 4. i 17. prosinca. Ukupno je od poslovnih banaka otkupljeno 1,683 milijarde eura, čime je u sustav injektirano 12,443 milijardi kuna. Iz ovih podataka proizlazi da je prosječni tečaj iznosio 7,41366 kuna za euro.

Lani je HNB na deviznom tržištu intervenirao pet puta: dva puta u lipnju te po jednom u srpnju, kolovozu i prosincu. Ukupno je otkupljeno 947 milijuna eura, a u sustav je injektirano 7,074 milijardi kuna. Prosječni tečaj otkupa iznosio je 7,47031 kuna za euro.

Dvije ovogodišnje prosinačke intervencije HNB-a na deviznom tržištu po iznosu su najveće do sada. Treća najveća intervencija se desila u prosincu 2016. kada je HNB od banaka otkupio 438,3 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,564733 kune.

U 2019. očekivani gospodarski rat 2,7 posto

Guverner Vujčić na posljednjoj konferenciji za medije u ovoj godini  govorio je i o makroekonomskim očekivanjima. HNB na razini cijele 2018. očekuje gospodarski rast od 2,7 posto i inflaciju od 1,5 posto. Za sljedeću, 2019. godinu projicirana je jednaka stopa rasta, kojoj će najviše pridonijeti jačanje investicija opće države zbog snažnijega korištenja sredstava iz fondova EU-a, i daljnji rast osobne potrošnje. Monetarna politika HNB-a i dalje će biti ekspanzivna.

Nakon što se rast realnog BDP-a tijekom drugog tromjesečja 2018. intenzivirao u odnosu na prethodna tri mjeseca, u trećem je tromjesečju međugodišnja stopa rasta bila malo niža. Takva kretanja u najvećoj mjeri odražavaju slabljenje izvoza robe i usluga te istodobno relativno snažan rast ukupnog uvoza.

Na razini cijele 2018. realni BDP mogao bi se tako povećati za 2,7 posto, a jednaka stopa rasta mogla bi se ostvariti i u 2019. godini, uz jačanje domaće i slabljenje inozemne potražnje. Pritom se u sljedećoj godini očekuje znatno jačanje rasta bruto investicija u fiksni kapital, ponajprije zbog rasta investicija opće države zbog snažnijega korištenja sredstava iz fondova EU-a. Na investicije bi moglo pozitivno djelovati i smanjenje ukupne stope doprinosa na plaće koje smanjuje trošak rada za poslodavca. Očekuje se i snažniji rast osobne potrošnje, na koji će dodatni pozitivan utjecaj imati porezno rasterećenje dohodaka.

Negativni rizici u vanjskom okruženju

Projekciju BDP-a obilježavaju negativni rizici koji proizlaze ponajprije iz vanjskog okružja.

“Potencijalno daljnje jačanje trgovinskog protekcionizma na globalnoj razini i usporavanje rasta hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te pooštravanje uvjeta financiranja predstavljaju značajan rizik za buduća gospodarska kretanja”, istaknuo je guverner Vujčić.

Što se tiče kretanja cijena, u 2018. očekuje se ubrzanje inflacije na 1,5 posto, što je ponajviše rezultat ubrzanja godišnjeg rasta cijena energije zbog porasta prosječne cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. U 2019. inflacija bi se mogla smanjiti na 0,9 posto zbog očekivanog smanjenja doprinosa cijena energije (ponajviše naftnih derivata) te učinka smanjenja stope poreza na dodanu vrijednost na određene proizvode. Rast domaće potražnje i brži rast plaća od rasta proizvodnosti rada ograničit će usporavanje inflacije.

Na tržištu rada očekuje se nastavak rasta broja zaposlenih i daljnji pad stope nezaposlenosti koja će dostići nove povijesne minimume, a rast plaća mogao bi i nadalje biti relativno snažan pod utjecajem manjka radne snage u pojedinim dijelovima gospodarstva i povećanja plaća u javnom sektoru. Očekuje se smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance pod utjecajem produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, dok bi se trend poboljšavanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao usporiti.

Monetarna politika HNB-a zadržat će svoj ekspanzivan karakter te nastaviti podržavati oporavak gospodarstva uz održavanje stabilnog tečaja kune prema euru. U takvim se uvjetima očekuje nastavak višegodišnjeg trenda poboljšavanja domaćih uvjeta financiranja uz nastavak rasta plasmana banaka domaćim sektorima podjednakim intenzitetom.