U Rijeci je u tijeku gradnja samo tri kilometra duge državne ceste 403, iznimno važne prometnice koja će povezati kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali s riječkom obilaznicom. Gradi se i čvor Trinajstići na riječkoj obilaznici, važan za povezivanje Matulja i Kastva s Rijekom i autocestovnom mrežom. U pripremi je i izgradnja obilaznice Novog Vinodolskog, prve dionice buduće autoceste od Križišća do Žute Lokve koja će omogućiti bolje povezivanje Rijeke s Likom i jugom Hrvatske. Započelo je bušenje druge cijevi tunela Učka, a Bina-Istra, koncesionar Istarskog ipsilona, najavila je gradnju punog profila autoceste od tunela do Matulja, donosi portal Mineral&Gradnja.
Modernizira se i željeznička infrastruktura, čiji je najambiciozniji zahvat dvije milijarde kuna vrijedan plan izgradnje drugog kolosijeka na potezu od Jurdana do Škrljeva. Gradi se i nizinska pruga od Rijeke do granice s Mađarskom. U staroj Sušačkoj luci (Porto Baroš) gradit će se jedna od najmodernijih marina na Jadranu.
Navodi se da su neki projekti, poput kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, gdje su građevinski radovi na prvoj fazi već završeni, ili nove marine u Sušačkoj luci, privukli ulaganja vodećih svjetskih kompanija, APM Terminalsa u slučaju kontejnerskog terminala te Lürssen grupe kada je riječ o marini.
Zahvaljujući ovim projektima Rijeka postaje značajno lučko, prometno, logističko i transportno središte, potiče se razvoj industrije novih tehnologija s jedne i nautičkog turizma s druge strane, a grad se pozicionira kao jedna od najvećih i najznačajnijih mediteranskih luka. Očekuje se i da će to rezultirati otvaranjem velikog broja radnih mjesta te pridonijeti razvoju brojnih pratećih industrija i usluga.
Infrastrukturni projekti koji mijenjaju Rijeku
Zagrebačka obala
Potpis ugovora za gospodarsku koncesiju na kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali ključan je za razvoj Luke Rijeka. Prema ugovoru vrijednom 20,5 milijardi kuna Terminalom Zagreb Deep Sea idućih 50 godina upravljat će nizozemsko-hrvatski konzorcij kojeg čine APM Terminals iz Nizozemske i Energia naturalis (Enna Logic) iz Vukovara. Početak rada novog terminala na Zagrebačkoj obali očekuje se u siječnju 2024. godine.
Državna cesta 403
DC 403, koju se naziva najskupljom cestom u Hrvatsko, spaja čvor Škurinje na riječkoj obilaznici i novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali u riječkoj luci. Duga je samo tri kilometra, a vrijednost radova zbog izuzetno složene konfiguracije iznosi 70 milijuna eura, od čega se 85 posto sufinancira iz EU fondova. Na trasi se nalazi nekoliko zahtjevnih objekata, a sama prometnica gotovo cijelom trasom prolazi ispod zemlje ili zrakom. Njena izgradnja uvjet je za dobivanje uporabne dozvole za kontejnerski terminal unel dug 1250 metara najveći je i najzahtjevniji objekt na trasi.Izvođač radova je konzorcij u kojem su GP Krk, slovenski Kolektor CPG i bosanskohercegovački Euro-asfalt. DC-403 trebala bi biti završena do lipnja iduće godine.
(Pri)gradska željeznica
HŽ Infrastruktura je vrlo aktivan investitor na riječkom području, od 2020. do 2027. na području Rijeke investirat će oko 350 milijuna eura. Završena je modernizacija željezničke infrastrukture na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačka obala, a u završnoj je fazi izrada dokumentacije za prugu Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Riječ je tridesetak kilometara pruge koja prolazi kroz sam grad. Slijedi prijava za bespovratna sredstva iz EU fondova, a vrijednost investicije je oko 2,3 milijarde kuna. Projekt obuhvaća modernizaciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka, izgradnju sedam novih stajališta i rekonstrukciju postojećih, deniveliranje svih pružno-cestovnih prijelaza te povećanje kapaciteta za teretni promet.
Veliki projekt je i nizinska pruga koja spaja Rijeku s hrvatsko-mađarskom granicom.
Marina u Sušačkoj luci
Potpisan je i ugovor za dodjelu koncesije za uređenje luke nautičkog turizma Porto Baroš, odnosno za Sušačku luku, s trgovačkim društvom ACI-Gitone, investicija je ukupne vrijednosti 363,7 milijuna kuna. Koncesija za Porto Baroš izdaje se na 30 godina na površini pomorskog dobra od 105,8 tisuća četvornih metara, s kapacitetom marine od 500 vezova. Natječajem je predviđena mogućnost da se koncesijsko područje proširi i na čitav prostor putničke luke. Marina će biti opremljena svim novim tehnologijama koje zahtijeva tržište. Svakako će imati punionicu za plovila na električni pogon, a vjerojatno i punionicu vodika.
Tunel Učka i poveznica prema Matuljima
Prošlog ljeta puštena je u promet 28 kilometara duga dionica Cerovlje -Lupoglav -Vranja. Počeli su i radovi na drugoj cijevi Tunela Učka. Financiranje radova osigurao je koncesionar. Riječ je o investiciji vrijednoj 1,5 milijardi kuna, a rok izgradnje je 42 mjeseca. Glavni izvođač radova je hrvatska podružnica tvrtke Bouygues, a za podizvođače je angažirana uglavnom lokalna operativa.faza 2B2 Istarskog ipsilona uz tunelsku cijev obuhvaća i cestu dugu 1,9 kilometara od čvora Vranja do ulaska u tunel, te 500 metara prilazne ceste do tunela i odmorište Kvarner. Nakon toga slijedi priprema za sljedeću dionicu do Matulja te završetak vijadukata Mirna i Limska draga.
Luka Rijeka
Rijeka po dubini gaza u prednosti pred drugim lukama sjevernog Jadrana: „Kada kažete Deep Sea svi znaju što to znači – 20 metara dubine, ali nemojmo zaboraviti Brajdicu. Prije dvije godine potpisali smo grant agreement -uz svega 15 posto bespovratnih sredstava, 85 sredstava financira lučka uprava -prema kojem ćemo obalu na Brajdici dužine 100 metara produbiti na 16,5 metara. Tako ćemo za dvije godine imati jedan terminal dubine 20 metara i jedan dubine 16,5 metara. Kopar je na 15, Trst na 18, a Venecija na 11,5 metara. Po završetku druge faze Zagrebačke obale imat ćemo promet 2,5 milijuna TEU; Kopar će ostati na milijun, Trst na 900 tisuća, a Venecija ispada iz igre zbog male dubine i Rijeka preuzima primat u kontejnerskom prometu na sjevernom Jadranu”, istaknuo je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa u časopisu Mineral&Gradnja.
U suradnji s HŽ Infrastrukturom, Hrvatskim cestama i resornim ministarstvom priprema se i dokumentacija za novi lučki terminal na Krku. Vrijednost same studijske dokumentacije je 50 milijuna kuna.
Zahvaljujući infrastrukturnim projektima grad Rijeka se pozicionira kao jedna od najvećih i najznačajnijih mediteranskih luka.
Cjeloviti tekst objavljen je u časopisu Mineral&Gradnja 143 (01/2022), autor: Tihomir Dokonal. Sva prava pridržana @Mineral&Gradnja
