Ukupni krediti stanovništvu na kraju veljače iznosili su 116,38 milijardi kuna što je za 3,4 milijarde kuna ili 2,9 posto manje nego u veljači prošle godine. “Nastavljen je višegodišnji trend nominalnog razduživanja sektora stanovništva”, kažu analitičari Raiffeisen banke.
Objašnjavaju kako godišnji pad plasmana pokazuje da se i dalje događa otpis dijela kredita stanovništva indeksiranih za švicarski franak, prodaja loših plasmana banaka (koje su se prema podacima središnje banke intenzivirale prošle godine) te naposljetku jačanje kune u odnosu na euro.
“Unatoč i dalje prisutnom smanjenju udjela deviznih kredita i kredita vezanih uz valutnu klauzulu (euro) još uvijek većinu odnosno 57% ukupnih kredita čine upravo devizni krediti i krediti vezani uz valutnu klauzulu (euro). Stoga je jačanje kune u odnosu na euro od preko 2,4 posto u odnosu na kraj veljače 2016. pridonijelo smanjenju kunske protuvrijednosti plasmana vezanih za euro.”
Smanjenje izloženosti prema valutnom riziku zasigurno je i posljedica veće osviještenosti stanovništva glede mogućih rizika, ali i pada pasivnih kamatnih stopa na domaću valutu koja postaje atraktivnija potencijalnim primateljima kredita.
Povećanje udjela kunskih kredita ne iznenađuje ni ukoliko se promotri struktura plasiranih kredita prema namjeni, kažu analitičari RBA.
Najveći udio imaju stambeni krediti
Naime, jedina kategorija kredita stanovništvu koja kontinuirano bilježi godišnje stope rasta nominalne vrijednosti su gotovinski nenamjenski krediti. Uz blagi mjesečni rast (od 0,2 posto) oni su krajem veljače iznosili 40,7 mlrd. kuna čineći tako 35 posto ukupnih plasmana sektoru stanovništva.
Najveći udio u kreditima stanovništvu čine stambeni krediti (44 posto). Uz mjesečni pad od 389 milijuna kuna (0,7 posto) oni su krajem veljače ove godine iznosili 51,7 milijardi kuna.
“Proces razduživanja sektora stanovništva primakao se kraju, a naznake oporavka kreditne potražnje (zabilježene u drugoj polovici 2016.) trebale bi utjecati i na povratak kreditne aktivnost prema ovom sektoru. Međutim, oporavak će biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze”, predviđaju analitičari RBA.
