Poskupljenje radova do 10% snosi izvođač, a iznad toga javni naručitelj

Korekcije ugovora s građevinarima zbog poskupljenja materijala i energije očekuju se najviše u prometnim, komunalnim i projektima vodnog gospodarstva, rekao je nakon sjednice Vlade ministar graditeljstva

62
projekti vodokomunalne infrastrukture

Vlada je donijela zaključak o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda. Prihvaćenim mjerama se nastoji spriječiti zastoj građevinskih radova ugovorenih s javnim sektorom. Tako bi poskupljenje radova do 10 posto snosio izvođač, a iznad deset posto javni naručitelj. Iz Vlade poručuju da tako žele omogućiti nastavak projekata ugovorenih kroz postupake javne nabave, ali i lakše ugovarenje novih u trenutnim uvjetima.

Mnoge građevinske tvrtke zbog nejasne situacije oko rasta cijena i upitne ispaltivosti izvršenja ugovora o javnoj nabavi nisu se javljale na natječaje javne nabave, a zabilježen je i povećani broj raskida postojećih ugovora.

“Ovaj zaključak i metodologija osiguravaju okvir za utvrđivanje razlike u cijeni radova na osnovu zahtjeva izvođača, a s obzirom na značajno povećanje cijena elemenata na temelju kojih se formiraju cijene građevinskih radova”, objasnio je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina.

Najviše korekcija ugovora u infrastrukturnim projektima

Korekcije ugovora s građevinarima zbog poskupljenja materijala i energije očekuju se najviše u prometnim, komunalnim i projektima vodnog gospodarstva, rekao je nakon sjednice Vlade Paladina.

Poskupljenja radova morat će se dokazati: naručitelj će angažirati nadzornog inženjera, inženjera, voditelja projekta ili sudskog vještaka građevinske struke koji će odabrati jednu od tri metode za utvrđivanja poskupljenja, a naručitelj odlučuje kako će platiti dodatne troškove. Povećanje troškova može se utvrđivati za bilo koje razdoblje za koje se može dokazati rast elemenata cijene radova.

Zaključak o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda je željno očekivani dokument među građevinarima, istalnula je savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj. Tim dokumentom je Vlada objasnila kako u sadašnjoj situaciji postupiti u skladu sa  zakonima o obveznim odnosima i javnoj nabavi.

“Prema tim zakonima su javni i sektorski naručitelji trebali postupati ovih godinu dana, no situacija nije svakidašnja. Ovakvu situaciju s cijenama materijala i proizvoda nismo doživjeli u posljednjih 20 godina, tako da je bilo jasno da se ovakvo pitanje mora riješiti na najvišoj razini, s jasnim smjernicama za postupanje za sve uključene, bez obzira na to govorimo li o proračunskim ili sredstvima EU-a”, rekla je Mirjana Čagalj. “Čak i ako su pokušavali primijeniti zakon o obveznim odnosima, vrlo mali broj tvrtki imao je ugovorenu indeksaciju ili kliznu skalu. Ako su imali ugovorenu, ona je bla neprimjenjiva jer se temeljila na uvjetima od prije 20 do 25 godina.”

HGK prelaže fond iz kojeg bi se sufinancirala razlika kod EU projekata

Čagalj je dodala kako vjeruje da će se pronaći sredstva za namirenje razlika u cijeni materijala i da neće doći do zaustavljanja projekata: “HGK je svoj doprinos rješavanju problema dala formirajući indekse cijena od desetog mjeseca 2020. do danas te ćemo i dalje pratiti kretanje cijena kako bi svi imali informaciju što se događa na tržištu kod nas i u Uniji te mogli potraživati razliku u cijeni”.

Za projekte sufinancirane iz fondova Europske unije HGK predlaže formiranje posebnog fonda iz sredstava EU, iz kojeg bi se financirala razlika u cijeni. Drugi model su kreditne linije s niskom kamatnom stopom kroz koje bi se financirala razlika u cijeni zbog rasta troškova građevinskih materijala. U komentaru HGK navodi kako je izgledno da će se od dijela projekata morati odustati, posebno od onih projekata kod kojih radovi još nisu počeli, kako bi se podmirili troškovi povećanja cijena u projektima koji su u poodmakloj fazi.