U Ministarstvu graditeljstva održan je u četvrtak radni sastanak na kojem su zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, ministar Darko Horvat, ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Goran Hanžek razgovarali o tome kako ubrzati obnovu grada Zagreba i okolice nakon potresa.
Od prethodnog sastanka s predstavnicima Fonda za obnovu prije desetak dana broj nepregledanih zgrada u gradu sveden je s nekoliko stotina na oko 130, dogovoreno je spajanje podataka kojima raspolažu Ministarstvo graditeljstvo i Grad Zagreb kako bi se ubrzalo izdavanje odluka o obnovi te da Grad Zagreb prebaci dvadesetak svojih zaposlenika u Fond za obnovu kako bi se brže moglo ostvariti ugovore o obnovi nakon što se ubrza izdavanje odluka.
“Imali smo super sastanak. Identificirali smo sve što trebamo zajedno riješiti. Razgovarali smo kako poboljšati komunikaciju između Ministarstva i Grada, posebice Gradskog ureda za katastar, Gradskog ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo te Gradskog ureda za imovinsko-pravne odnose, kako bi se ubrzala kontrola zahtjeva unutar Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, ubrzalo spuštanje odluka na Fond i krenulo u obnovu”, rekao je gradonačelnik Tomašević.
Jačanje kapaciteta Fonda za obnovu
“Prilikom posljednjeg sastanka prije desetak dana imali smo oko 530 objekata koje je trebalo provjeriti brzim statičkim pregledom. Od tada ih je pregledano oko 400, tako da nam je u gradu Zagrebu ostalo pregledati još oko 130 objekata To su kompliciraniji slučajevi, u kojima nije tako lako doći do vlasnika i slično. Namjeravamo ih riješiti u sljedećih sedam do deset dana”, objasnio je Tomašević.
Razgovaralo se i o dodatnom kapacitiranju Fonda za obnovu. Gradonačelnik Tomašević je rekao kako će “Grad Zagreb učiniti sve što je moguće sa svoje strane kako bi privremeno rasporedio određeni broj svojih zaposlenika u Fond i tako pojačao njegove kapacitete”. “Mi smo jedan od suosnivača Fonda pa je to na neki način i naša obveza”, pojasnio je gradonačelnik.
Dodao je kako se traži “brzo i efikasno rješenje kako bi građani mogli privremeno pohraniti svoje stvari dok traje obnova”. Naime, iz velikog broja objekta za vrijeme obnove morat će se ukloniti namještaj i ostale stvari u vlasništvu stanara kako bi se radovi obavili.
Razmjena podataka između Grada i Ministarstva
Za ponedjeljak je dogovoren sastanak na kojem će se razgovarati o tome kako poboljšati suradnju i razmjenu podataka između Grada i Ministarstva. Naime, gradska baza oštećenih zgrada mora se preklopiti s bazom ponesenih zahtjeva za obnovu u Ministarstvu kako bi se putem mobilnih timova ubrzalo podnošenje zahtjeva.
“Moramo bolje umrežiti podatke koje imamo u Gradu Zagrebu s podacima u Ministarstvu i Fondu kako bismo sa strane Grada brže i bolje upogonili mobilne timove. Moramo znati koje zgrade u našoj bazi oštećenih u potresu nisu predale zahtjev kako bismo mogli izravno kontaktirati te ljude i utvrditi u čemu je problem i kako im možemo pomoći da podnesu zahtjev”, razložio je Tomašević. “Time se neće povećati samo broj zahtjeva prema Ministarstvu, nego i kvaliteta tih zahtjeva. Vjerujem da će ubrzati proces donošenje odluka od strane Ministarstva, puštanje odluka prema Fondu i samu realizaciju na terenu.”
Ministar graditeljstva Darko Horvat istaknuo je kako je Ministarstvo dobilo kontakte konkretnih osoba iz Grada koje će promptno odgovarati na upite Ministarstva. “Siguran sam da će kroz neposrednu dnevnu komunikaciju broj konačnih generiranih odluka, ne samo zaključaka i privremenih, biti daleko veći.”
Horvat je najavio i dodatni modul e-Arhiva u integriranom sustavu prostornog uređenja u kojem će se pohraniti sve aktivnosti na pojedinoj katastarskoj čestici i koliko je to koštalo porezne obveznike, kako ne bilo prijepora kakvih je bilo u proteklom razdoblju.
Ministar je potvrdio da će se broj raspoloživih ljudi u Fondu, ali i u Ministarstvu povećati. “Također, u završnoj smo fazi rekonstrukcije Ministarstva u kojem ćemo također povećati broj ljudi koji radi na obnovi. Bit će prelazaka stručnjaka iz drugih institucija, a siguran sam da će biti i dozvola za novo zapošljavanje”, najavio je ministar.
Dinamika generiranja odluka ovisi o usklađenosti svih dionika u procesu obnove
Na upite je li Ministarstvo graditeljstva ‘usko grlo’ u procesu obnove, Horvat je odgovorio da “u ovom procesu Ministarstvo nije jedino koje mora prikupiti dokumentaciju kako bi se odluke generirale”.
“Čuli ste gradonačelnika. Gradske stručne službe će pomoći da pribavimo potrebne dokumente umjesto građana i o nama ovisi kojom ćemo dinamikom to napraviti. Ali da bi se podnio kompletan zahtjev, treba puno posla i verifikatora da bismo riješili imovinsko-pravni i prostorno-planski status te donijeli odluku da građanin ima pravo na obnovu u skladu sa zakonom”, razložio je ministar Horvat. “Konstrukcijska ili cjelovita obnova je proces u kojem sudjeluje niz dionika koji se moraju uskladiti i umrežiti određenom dinamikom kako bi se zahtjev kompletirao. O tome ovisi dinamika generiranja odluka.”
Ministar je podsjetio daje za obnovu nakon potresa raspoloživo 86 milijardi kuna, od kojih je jedan dio bespovratan, ali velikim dijelom je to novac poreznih obveznika.
“Raspodjela tog novca građanima zahtijeva kvalitetan pristup i kompletiranje zahtjeva na propisan način. Siguran sam da će kroz pristup koji smo sada osmislili i pokrenuli i nova gradska vlast te službenici Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije uvelike doprinijeti tome da pronađemo jasne identifikatore vlasništva i postojanja građevina koje obnavljamo, odnosno zaključak što učiniti sa zgradama koje je nemoguće legalizirati, koje u ovom trenutku nisu postojeće ili zgradama koje se moraju obnoviti ili ukloniti, a građene su na prostorima gdje ih je nemoguće legalizirati.”
Sporna propisana ograničenja građevinskih usluga
Ministar Horvat je najavio i izmjene propisa kojima se reguliraju cijene usluga izvođača radova. Naime, i građevinari i ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić upozorili su na neuspješne natječaje jer su propisane cijene radova preniske u odnosu na sadašnje tržišne cijene materijala i rada u građevinskom sektoru.
“Limit kojim smo željeli zauzdati divljanje cijena je sada kamen spoticanja. Sa stručnjacima Građevinskog fakulteta napravit ćemo drugačiji model ugovaranja, prvenstveno jednostavnih radova, i to će uvelike dati slobodne ruke Fondu i Središnjem državnom uredu u provedbi natječaja, kako pojedinačno, za svaku katastarsku česticu, tako i sveobuhvatnih natječaja, jer pristup obnovi na Banovini ipak malo drugačiji od pristupa u Gradu Zagrebu”, objasnio je Horvat.
Otvoreno je i pitanje zbrinjavanja građevinskog otpada. Tomašević je rekao da se razmatra nekoliko lokacija, a odbacio je mogućnost da se zbrinjavanje građevinskog otpada povjeri privatnim tvrtkama.
“Prijavili smo dokumentaciju za neke od tih lokacija kako bismo dobili dozvole za privremenu obradu građevinskog otpada koji namjeravamo reciklirati i iskoristiti. No, to neće biti dovoljno kada krene obnova. U proteklih godinu dana imali smo četiri puta više građevinskog otpada nego ranijih godina, a prava obnova još nije ni krenula (do 24. lipnja srušene su tek dvije kuće, a rušenje treće je u tijeku, op. Red.). Trebat ćemo još nekoliko lokacija. Razgovaramo s resornim ministarstvima oko lokacija i zemljišta u vlasništvu države. Lokacije koje trenutno razmatramo su u vlasništvu Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga. Dakle, želimo stvoriti uvjete za obradu i recikliranje građevinskog otpada na nekoliko lokacija”, objasnio je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.
“Sve će se razriješiti u idućih tjedan dana”, rekao je te dodao kako se na postojećem odlagalištu na Jakuševcu građevinski otpad počeo reciklirati kako bi se napravio prostor za novi građevinski otpad dok se ne uspostave druge lokacije.
