Hrvatska industrija videoigara u 2022. ostvarila rekordnu dobit

Po prihodima i broju zaposlenih vodeći je Nanobit, no predvodnik po dobiti je tvrtka Pine Studio sa samo 14 zaposlenih i dobiti od 5,87 milijuna eura, koja je uspjeh ostvarila s igrom Escape Simulator

30
Hrvatska industrija videoigara
[Izvor: A1 Hrvatska]

Hrvatska industrija videoigara (gaminga) u 2022. ostvarila je 61,4 milijuna eura prihoda, što je jedan posto manje nego u 2021., dok je ukupna dobit od 13,2 milijuna eura porasla za oko 10 posto, pokazala je analiza koju su u srijedu predstavili Klaster hrvatskih proizvođača videoigara i telekom A1 Hrvatska. U idućih pet godina većina ispitanika očekuje rast između 10 i 30 posto, iako ima i vrlo optimsitičnih koji očekuje rast od sto posto.

U prihodima nije nadmašena rekordna 2020. kada su zbog pandemije svi bili doma i igrali, ali je zato ukupna dobit najveća do sada, istaknuo je na predstavljanju analize Vladimir Bogdanić iz Klastera hrvatskih proizvođača videoigara.

U istraživanju je sudjelovalo stotinjak tvrtki, ali analiza je obuhvatila samo tvrtke čija je primarna djelatnost proizvodnja videoigara. Deset najvećih tvrtki zapošljava 68 posto svih zaposlenih u segmentu proizvodnje videoigara, a ostvarilo je 88 posto ukupnih prihoda.

Po prihodima i broju zaposlenih vodeći je Nanobit, koji je ostvario 55 posto ukupnih prihoda i zapošljava nešto manje od 24 posto ukupnog broja zaposlenih. No, predvodnik po dobiti je tvrtka Pine Studio sa samo 14 zaposlenih i dobiti od 5,87 milijuna eura. Dobri rezultati posljedica su razvoja igre Escape Simulator. Iza Pine Studija slijede Nanobit s 1,88 milijuna eura dobiti, Gamepires s 1,62 milijuna eura i Abest s 1,58 miljuna eura. Ostale tvrtke imaju dobit znatno manju od milijun eura.

Industrija videoigara raste i po broju zaposlenih – od 2019. do danas broj zaposlenih je udvostručen, na više od 500 osoba. Bogdanić je istaknuo da se gaming industrija razvija u mnogim sredinama, inkubatorima i labovima, što potvrđuje podatak da je među deset tvrtki s najvećom dobiti čak četiri izvan Zagreba  – tvrtke iz Belog Manastira, Dugog Sela, Varaždina i Samobora.

Analiza je također pokazala da je među zaposlenima u hrvatskoj gaming industriji 30 posto žena, što je više od europskog prosjeka iz 2021. od 24 posto.

Istaknuo je Bogdanić  i to da je Hrvatska jedna od rijetkih članica Europske unije koja ima sustav potpora za razvoj videoigara iza kojeg stoje Ministarstvo kulture i Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

Uskoro se očekuje i izmjena nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) kojom će se među glavne djelatnosti uvesti izrada videoigara, što će omogućiti da se proizvođači igara bolje razlikuju od, na primjer, računalnog programiranja.

“Analiza je pokazala da više od 50 posto ispitanih planira promijeniti glavnu djelatnost u ‘izradu videoigara’ po novom NKD-u”, rekao je Bogdanić.

Od ostalih rezultata naveo je da u gaming industriji u Hrvatskoj radi 30 posto žena, što je više od 24 posto europskog prosjeka u 2021., najčešći zaposleni su programeri, ali i crtači i animatori, koji su i dalje dosta traženi.

Na konferenciji je najavljeno i novo izdanje sajma Reboot InfoGamer powered by A1 na Zagrebačkom velesajmu od 9. do 12. studenoga, kao i 12. sezona Adria Lige, regionalnog natjecanja u gamingu.