Rekordno povećanje plaća zaposlenika opće države ove godine nije bilo vezano uz reformu javne uprave, rast produktivnosti javnog sektora i državne administracije, karijerni plan ili ciljano nagrađivanje najkvalitetnijih zaposlenika već je primijenjeno na sve zaposlenike neovisno o njihovoj učinkovitosti i rezultatima, ističe se u HUP-ovom pregledu Fokus tjedna. Posljedica je snažan rast mase plaća na razini opće države koja je tako u 2023. skočila s 11,5 posto na 13 posto BDP-a i prema tom kriteriju smo druga najvelikodušnija članica EU, odmah iza Danske.
Bez reforme državne administracije u smjeru racionalizacije i rasta efikasnosti, rast plaća u javnom sektoru veći od 30 posto u odnosu na privatni sektor u kojem su primanja nominalno rasla više od 10 posto neće imati pozitivan efekt ni na smirivanje inflacije, ni na tržište rada. U srednjem roku bruto plaće ne bi smjele rasti nominalno za više 5 posto – pojednostavljeno rečeno iznad zbroja ciljane inflacije (oko 2 %) te rasta produktivnosti po radnom satu (2-3 %) – ako želimo ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije te narušavaju konkurentnost ekonomije, poručuju ekonomisti HUP-a u Fokusu tjedna.
Svojim je potezom država koja troši oko 50 posto BDP-a direktno utjecala na trošak rada u cijeloj ekonomiji. Zauzdavanje mase plaća i nagrađivanje zaposlenika po rezultatima u godinama pred nama, ukidanje slabo ciljanih politika kontrole cijena u maloprodaji, kao i energetskih i stambenih subvencija, nužno je kako bi Hrvatska poboljšala ne samo efikasnost ekonomije, već kako bi stvorila zalihu u proračunu za buduće šokove.
I članice HUP-a u ovoj su godini dizale ukupna primanja zaposlenih nominalno više od 10 posto ili znatno iznad stope inflacije, ali privatni sektor donosi odluku na temelju produktivnosti i rezultata poslovanja i zaposlenika. Snažan rast plaća u javnom sektoru stavlja privatni sektor pred velike izazove jer država sada stvara pritisak na rast primanja zaposlenih u domaćim tvrtkama znatno iznad rasta produktivnosti, a snažan rast plaća stvara pritisak i na indeksaciju mirovina.
Štoviše, najavljeno povećanje minimalne bruto plaće u 2025. za 15,5 posto, na 970 eura, nakon rekordnog povećanja od 20 posto u 2024. godini, dodatno doprinosi rastu inflatornih rizika. Takvo povećanje minimalca je znatno ambicioznije u odnosu na planirana povećanja u više članica EU gdje se predloženi rasponi kreću od svega 3,3 posto u Njemačkoj do 11 posto u Češkoj.
Hrvatska je u posljednje tri godine dizala minimalnu plaću dvostruko brže od prosjeka EU (14 % prema 7 %), a minimalac je u Hrvatskoj od 2019. porastao za čak 92 posto, odnosno značajno iznad kumulativne inflacije.
