Predstavnici Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova predstavili su rezultate detaljne analize mirovinskog sustava Republike Hrvatske. Predložili su rješenja koja bi dovela do boljih mirovina u budućnosti i za koja će se kao Udruga zalagati.
Među prijedlozima je liberalizacija ulaganja mirovinskih fondova uz manju vezanost za državne obveznice te jačanje privatne mirovinske štednje u odnosu na sustav generacijske solidarnosti. Pozvali su na javnu raspravu o svojim prijedlozima.
Analizu su predstavili Manuela Ćelić Marušić, izvršna direktorica Udruge, Andrej Grubišić, predsjednik Udruge, te predstavnici osnivača Ankica Mamić, Vedrana Pribičević, Marko Rakar, Anđa Redžić i Joško Marić.
“Analiza koju predstavljamo potvrdila je ono što nas je i navelo da se organiziramo kao Udruga. Sustav koji generira prosječne mirovine u iznosu od 2800 kuna nije dobar sustav. Jedini način da buduće mirovine budu bolje je jačanje privatne mirovinske štednje i postupan odmak od sustava međugeneracijske solidarnosti, koji je ozbiljno ugrožen demografskim trendovima, stopom iseljavanja, starenjem stanovništva i ostalim bitnim parametrima za međugeneracijsku solidarnost, na kojoj se i dalje temelji 75 posto mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Jedino rješenje za bolje mirovine u budućnosti vidimo u jačanju stope izdvajanja za privatne mirovinske sheme, gdje će se ulaganjem i ostvarenim prinosima doći do boljih mirovina”, poručila je Manuela Ćelić Marušić, izvršna direktorica Udruge.
Cijelu priču treba učiniti manje državnom, a više tržišnom, uz pravednija mirovinska primanja temeljena na osobnim uplatama i ulaganjima, uz zadržavanje solidarnosti u obliku najniže državne mirovine, poručuje Andrej Grubišić
Povećati udio ulaganja u privatne mirovinske sheme
Detalje analize predstavio je predsjednik Udruge Andrej Grubišić. Između ostalog naglasio je da, iako formalni doprinosi za prvi mirovinski stup iznose 15 posto, to pokriva tek nešto više od 50 posto rashoda za mirovine, a ostatak se podmiruje iz proračuna.
“Tu razliku opet podmiruju porezni obveznici plaćanjem drugih vrsta poreza, što upućuje na zaključak da je stvarno izdvajanje za mirovine oko 30 posto bruto plaće. Unatoč tome, mirovine su u Hrvatskoj jako male. Zato se nameće potreba za povećanjem udjela ulaganja u privatne sheme jer jedino ulaganjem i prinosima na uložena sredstva možemo očekivati povećanje realne kupovne moći budućih mirovina”, rekao je Grubišić.
“Ako danas odete u bilo koju hrvatsku banku i donesete 100.000 eura, država vam jamči 100.000 eura. Pitanje je zašto bih ja bio motiviran da dam nekome svoje novce na 24 ili 27 godina da bih imao prinos koji će možda biti jednak stopi inflacije, a možda neće. Ako prosječno dugo živim, prinos neće biti jednak stopi inflacije”, razlaže Grubišić. “Ali više razine prinosa uz ovakvu strukturu ulaganja teško je očekivati. Zato ćemo se zalagati za izmjenu regulative tako da se fleksibiraju mogućnosti ulaganja OMF-ova koje će onemogućiti pretjeranu koncentraciju rizika izlaganjem vrijednosnim papirima jednog izdavatelja (trenutno npr. državnim obveznicama RH), izmijeniti regulatorna ograničenja koja MOD-ove ograničavaju u ostvarivanju prinosa, omogućiti pojedincima veći izbor mirovinske štednje poticanjem konkurencije, odnosno u mirovinsku štednju uključiti i druge institucije osim OMF-ova i MOD-ova.”
Postupno smanjenje postotnih izdvajanja iz bruto plaća u prvi stup
“Cijelu priču treba učiniti manje državnom, a više tržišnom, uz pravednija mirovinska primanja temeljena na osobnim uplatama i ulaganjima, uz zadržavanje solidarnosti u obliku najniže državne mirovine”, poručuje Grubišić.
“Smatramo da bi bilo dobro, u razdoblju od godine, dvije ili tri, početi planirati proračun sa smanjenjem postotnih izdvajanja iz bruto plaća u prvi stup za, recimo, 0,5 posto godišnje, tijekom narednih 20 godina. Ovo je prijedlog za javnu raspravu”, dodao je Grubišić.
Udruga se također zalaže da pravo na nasljeđivanje sredstava iz svih oblika mirovinske štednje bude bezuvjetno, “kao da je pokojna osoba ostavila 100.000 kuna u banci”, objasnio je Grubišić.
Članovi Udruge kao značajnije prijedloge još su izdvojili barem djelomičnu mogućnost raspolaganja ušteđenim sredstvima tijekom razdoblja štednje u slučaju nepredviđenih, iznenadnih potreba osiguranika, kao što je smrt bliskog člana obitelji ili životna ugroza samog člana mirovinskog fonda te ukidanje prakse u kojoj država omogućuje prijenos sredstava iz OMF-ova u prvi stup u trenutku umirovljenja, jer na taj način ekonomski neutemeljeno, političkom odlukom, potkopava temelje privatne mirovinske štednje i ideju mirovinske reforme.
Analiza će biti javno dostupna na web stranici Udruge kako bi zainteresirana javnost imala uvid u podatke i zaključke te da bi svi mogli dati konstruktivne primjedbe i prijedloge u smjeru poboljšanja mirovinskog sustava.
Projekt Moja mirovina
>>Znate li kad ostvarujete prvi uvjet za mirovinu?
>>Drugi mirovinski stup ne treba ukidati, ali istodobno treba jačati privatnu štednju
>>20 godina od uspostave drugog mirovinskog stupa. Jesmo li mogli bolje?
>>Otprilike nakon 19 godina umirovljeniku će biti isplaćeno sve što je uplatio u MOD
