Uskoro bismo trebali dobiti novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Planirano je da novi Zakon na snagu stupi u srpnju. Cijeli proces donošenja zakona, uključujući javno savjetovanje i dva čitanja u Saboru, trebao bi biti završen najkasnije do 15. srpnja kada zastupnici odlaze na ljetnu stanku.
Prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je 9. travnja upućen u eSavjetovanje, predstavio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Uobičajeno je da ministar i Vlada svaku promjenu nazivaju reformom. Tako i sada govore o reformi mirovinskog sustava kojoj je cilj je povećati mirovine kako bi se do kraja mandata ove Vlade prosječna mirovina podigla na 800 eura.
“Ciljevi reforme su povećati mirovinu u Hrvatskoj, smanjiti razlike, omogućiti veću participaciju umirovljenika na tržištu rada jer su trendovi uzlazni i vjerujem da interes postoji, a potičemo i duži ostanak u svijetu rada”, rekao je prilikom predstavljanja prijedloga Zakona Piletić.
Ukidanje penalizacije nakon 70.godine života
Prema prijedlogu novog Zakona promjene najviše donose osiguranicima koji su u prijevremenoj mirovini ili će otići u prijevremenu mirovinu.
Naime, osiguranicima koji napune 70 godina ukida se penalizacija, a to se odnosi ne samo na buduće, nego i na postojeće umirovljenike. Trenutačno je u sustavu oko 127 tisuća takvih korisnika i njihove će mirovine u prosjeku porasti za 57 eura. Povećanje neće biti isto za sve zato što su kroz ranije izmjene zakona uvedeni različiti režimi umanjenja mirovina po različitim stopama.
Gubitnicama možemo nazvati majke koje su u mirovini, jer će se dodatni staž na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete priznavati samo budućim umirovljenicama.
Majkama koje su u mirovinu otišle od siječnja 2019., nakon posljednjih promjena zakona, priznat je dodatni staž od šest mjeseci, ali majkama koje su u mirovinu otišle prije siječnja 2019. ne priznaje se nikakav dodatni staž.
Tako ćemo imati opet tri režima zakonske primjene ove mjere. Mnogi to smatraju nepravdom. Vladin glavni protuargument je da se zakon ne može primjenjivati retroaktivno, iako ima dosta primjera gdje se zakon primjenjivao retroaktivno.
Pa i ukidanje penalizacije pokazuje da se može. Zbog te diskriminacije podnesen je i zahtjev za ocjenu ustavnosti. Upitno je kada će Ustavni sud o tome odlučivati.
Inače, uz priznavanje dodatnog staža od 12 mjeseci povećanje mirovine po djetetu iznosilo bi oko tri posto, rekao je ministar.
Trajni godišnji dodatak na mirovinu
Za sve umirovljenike uvodi se trajni godišnji dodatak na mirovinu koji će biti vezan uz godine staža. Kolokvijalno se govori o 13. mirovini. Vlada će odlukom odrediti vrijednost naknade po godini staža, što znači da će umirovljenici s više staža imati veći trajni dodatak na mirovinu. Ta će naknada iznositi najmanje pet eura, no umirovljenici se nadaju da bi Vlada ipak mogla malo povećati naknadu. Prva isplata očekuje se krajem godine.
Vezano za bonifikaciju za dulji ostanak u svijetu rada, ukida se uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina, što će u prosjeku donijeti povećanje mirovine od 40 eura.
Usklađivanje mirovina
Za sve umirovljenike važna je i promjena jednadžbe za izračun usklađene mirovine koji se temelji na indeksima rasta plaća i rasta cijena.
Trenutačno se iznos usklađenja računa u omjeru 70 posto naprema 30 posto za povoljniji indeks. Ubuduće bi omjer bio 85 naprema 15 posto za povoljniji indeks.
Umirovljenici su tražili da se povećanje obračunava u stopostotnom iznosu za povoljniji indeks, ali Vlada smatra da bi to bilo preveliko opterećenje za državni proračun. Problem je, ukazuju predstavnici umirovljenika, što se uz primjenu omjera prilikom izračuna svaki put povećava jaz između mirovina i plaća.
Rad uz mirovinu i sada je omogućen na pola radnog vremena (četiri sata) uz cijelu mirovinu. Sada će se omogućiti u punom radnom vremenu, uz isplatu pola mirovine nakon navršenih 65 godina života.
Povećanje invalidske i minimalne mirovine
Invalidske mirovine povećat će se za 10 posto. Planirano je povećanje mirovinskog faktora s 0,8 na 0,9, što će za 218.000 korisnika donijeti povećanje za 74 eura. Također, invalidska mirovina će se moći prebaciti u starosnu.
Također, predlaže se povećanje najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža sa 103 posto na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine.
Od 1. siječnja 2025. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 13,99 eura, a nakon povećanja iznosila bi 14,38 eura. Od 1. siječnja 2025. aktualna vrijednost mirovine, koja se računa prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosi 13,57 eura.
Vezano za obiteljske mirovine ukida se uvjet za postojanje izvanbračne zajednice najranije na dan 28. ožujka 2008. kako bi i izvanbračni partneri mogli koristiti obiteljsku mirovinu.
Mirovine su u Hrvatskoj na otprilike 40 posto iznosa plaće. Sindikat umirovljenika izračunao je da nakon najavljenih promjena još uvijek neće dosegnuti niti 50 posto. To znači da Hrvatska još uvijek zaostaje za standardnom Europske unije koji je oko 60 posto.
