Hrvatski sabor je u lipnju prošle godine izglasao novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji je na snagu stupio 1. srpnja. I ove promjene Vlada i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nazvali su reformom, a u obrazloženju su naveli da je cilj povećati mirovine kako bi se do kraja mandata ove Vlade prosječna mirovina podigla na 800 eura.
“Ciljevi reforme su povećati mirovinu u Hrvatskoj, smanjiti razlike, omogućiti veću participaciju umirovljenika na tržištu rada. Trendovi su uzlazni i vjerujem da interes postoji, a potičemo i duži ostanak u svijetu rada”, rekao je prilikom predstavljanja prijedloga Zakona ministar Marin Piletić.
Većina odredbi novog Zakona, među kojima su nova formula za izračun usklađene mirovine, povećanje minimalne mirovine, uvođenje trajnog dodatka na mirovinu, na snazi je od 1. srpnja prošle godine. No, tri važne promjene na snagu su stupile s odgodom i primjenjuju se od 1. siječnja 2026. godine. To su ukidanje penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu nakon 70. godine života, povećanje invalidskih mirovina te mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme.
Ukidanje penalizacije nakon 70. godine života
Penalizacija je trajno umanjenje mirovine (polaznog faktora za izračun mirovine) zbog ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisane uvjete za starosnu mirovinu.
Novim Zakonom penalizacija se ukida za sve osiguranike kada navrše 70 godina života. Dakle, ne samo budućim, nego i sadašnjim korisnicima prijevremene starosne mirovine koji su navršili 70 godina prije 1. siječnja 2026., te korisnicima starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika te korisnicima mirovina ostvarenih prema posebnim propisima.
Penalizacija se ukida od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon što korisnik navrši 70 godina.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) mirovine će uskladiti po službenoj dužnosti, bez donošenja novog rješenja, u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2026.
U obrazloženju prijedloga Zakona Vlada je procijenila da je u sustavu oko 127.000 takvih korisnika te da bi njihove mirovine u prosjeku trebale porasti za 57 eura. Povećanje neće biti isto za sve zato što su kroz ranije izmjene Zakona uvedeni različiti režimi umanjenja mirovina po različitim stopama.
Rad umirovljenika na puno radno vrijeme
Promjena koja je na snazi od 1. siječnja jest to da će umirovljenici stariji od 65 godina moći raditi puno radno vrijeme, uz isplatu polovice mirovine. Do 31. prosinca umirovljenici su mogli raditi na pola radnog vremena (četiri sata) uz isplatu cijele mirovine.
Ovo se pravo odnosi na korisnike starosne, prijevremene starosne, dugogodišnje starosne, obiteljske mirovine te dijela obiteljske mirovine koji su navršili 65 godina života. Isto vrijedi i za umirovljenike koji su mirovinu ostvarili po posebnim propisima, ako im je to povoljnije.
Pravo na rad prošireno je i za korisnike invalidske mirovine zbog potpune nesposobnosti za rad, kao i za one čija je invalidska mirovina prevedena u starosnu. Oni mogu raditi do 3,5 sata dnevno, kao i korisnici obiteljske mirovine ostvarene na temelju potpune radne nesposobnosti.
Prema podacima HZMO-a za svibanj, trenutačno je zaposleno više od 36.000 umirovljenika.
Stjecanje prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja omogućeno je i obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomiteljima te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima.
Povećanje invalidske mirovine
Od 1. siječnja 2026. povećani su faktori za izračun invalidskih mirovina ostvarenih prema općim i prema posebnim propisima. Za potpuni gubitak radne sposobnosti, kao i za invalidske mirovine prevedene u starosne, mirovinski faktor povećan je s 1,0 na 1,1, dok je kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti povećan s 0,8 na 0,9. Također, invalidska mirovina će se moći prebaciti u starosnu.
HZMO će korisnicima odrediti invalidske mirovine najkasnije do 31. ožujka 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja. Invalidske mirovine trebale bi porasti za 10 posto, no portal mirovina.hr navodi kako gotovo polovica od oko 83.600 korisnika invalidskih mirovina prima između 300 i 400 eura, a oko 5.000 njih manje od 200 eura. Velike su razlike i između spolova: muškarci u prosjeku primaju 450 eura, dok žene primaju tek 372 eura invalidske mirovine.
Nova formula za izračun usklađene mirovine
Podsjetimo i na promjene u mirovinskom sustavu koje su na snazi od 1. srpnja 2025. godine.
Od 1. srpnja 2026. na snazi je novi izračun usklađene mirovine koji se temelji na indeksima rasta plaća i rasta cijena. Prema prethodnoj formuli iznos usklađenja računao se u omjeru 70 posto naprema 30 posto za povoljniji indeks. U novom izračunu omjer je 85 naprema 15 posto za povoljniji indeks.
Umirovljenici su tražili da se povećanje obračunava u stopostotnom iznosu za povoljniji indeks, ali Vlada smatra da bi to bilo preveliko opterećenje za državni proračun. Problem je, ukazuju predstavnici umirovljenika, što se uz primjenu omjera prilikom izračuna svaki put povećava jaz između mirovina i plaća.
Povećanje najniže mirovine
Najniža mirovina od 1. srpnja povećana je sa 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine.
Od 1. srpnja 2025. aktualna vrijednost mirovine, koja se računa prema podacima Državnog zavoda za statistiku, povećana je u skladu s ranije spomenutom novom formulom za usklađivanje mirovina za 6,48 %, s 13,57 na 14,45 eura. To znači da je od 1. srpnja vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža povećana na 15,32 eura.
Vrijednost mirovina usklađuje se dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja, tako da bi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u veljači trebao objaviti novu aktualnu vrijednost mirovine.
Majkama dodatni radni staž od 12 mjeseci po djetetu – ali ne svima
Također, od 1. srpnja 2025. svim novim umirovljenicama priznaje se dodatni staž od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Dodatni radni staž u trajanju od 12 mjeseci priznavat će se i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo dulje od deset godina.
Majkama koje su u mirovinu otišle od siječnja 2019., nakon prethodnih promjena zakona, priznat je dodatni staž od šest mjeseci, ali majkama koje su u mirovinu otišle prije siječnja 2019. ne priznaje se nikakav dodatni staž.
Tako ćemo imati opet tri režima zakonske primjene ove mjere. Mnogi to smatraju nepravdom. Vladin glavni protuargument je da se zakon ne može primjenjivati retroaktivno, iako ima dosta primjera gdje se zakon primjenjivao retroaktivno. Pa i ukidanje penalizacije pokazuje da se može. Zbog te diskriminacije podnesen je i zahtjev za ocjenu ustavnosti. Upitno je kada će Ustavni sud o tome odlučivati.
Prema izračunima Ministarstva priznavanje dodatnog staža od 12 mjeseci znači povećanje mirovine po djetetu za oko tri posto.
Trajni godišnji dodatak na mirovinu
Uveden je i trajni godišnji dodatak na mirovinu za sve umirovljenike koji je vezan uz godine staža. Visina godišnjeg dodatka određuje se prema punim godinama mirovinskoga staža za određivanje mirovine, a za korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskog staža određeno je minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka.
Odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskoga staža donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine, a HZMO ga isplaćuje u prosincu, bez donošenja rješenja. Vlada je odredila da će godišnja naknada po godini staža za 2025. iznositi 6 eura.
Bonifikacija za kasnije umirovljenje
Redefinirana je bonifikacija za kasnije umirovljenje tako da se osiguraniku koji prvi put stječe pravo na starosnu mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane zakonom propisuje povećanje polaznog faktora za izračun mirovine za 0,45 posto po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje tog prava, uz ukidanje uvjeta navršenih 35 godina mirovinskog staža i ograničenja maksimalnog povećanja od 27 posto (pet godina, odnosno 60 mjeseci puta 0,45 posto).
Ukinuto je i dosadašnje ograničenje maksimalnog povećanja polaznog faktora pri određivanju nove mirovine korisnicima starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika na temelju naknadnog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti.
Invalidske mirovine
Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je da se pri određivanju osobnih bodova osiguranika za određivanje invalidske mirovine, ako je gubitak radne sposobnosti uzrokovan bolešću ili ozljedom izvan rada, uzimaju vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža.
Ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina.
Obiteljska mirovina
Vezano za obiteljske mirovine ukida se uvjet za postojanje izvanbračne zajednice najranije na dan 28. ožujka 2008. kako bi i izvanbračni partneri mogli koristiti obiteljsku mirovinu.
Definicija izvanbračne zajednice usklađena je s Obiteljskim zakonom te je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku pokrenutom tužbom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu (jednako i za utvrđivanje statusa neformalnog životnog partnerstva zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu).
Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu omogućeno je novim Zakonom o mirovinskom osiguranju i bivšem izvanbračnom drugu s pravom na uzdržavanje kao i bivšem neformalnom životnom partneru s pravom na uzdržavanje.
Povećan je cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u zajedničkom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije živio u zajedničkom kućanstvu. Cenzus je propisan u visini iznosa najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža povećane za 20 posto.
Određivanje mirovine
Korisnicima prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad omogućeno je određivanje mirovine na temelju staža osiguranja od najmanje jedne godine navršenog naknadnim stupanjem u osiguranje ili po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi ili na temelju jedne godine staža osiguranja ostvarenog po osnovi drugog dohotka i zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti.
Podsjetimo i da od 1. siječnja 2026. žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu sa 64 godine i tri mjeseca života te najmanje 15 godina mirovinskog staža. Za prijevremenu starosnu mirovinu granica je podignuta na 59 godina i tri mjeseca života uz 34 godine i tri mjeseca staža.
