Vlada je sa sjednice održane 2. siječnja u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate.
Njime se rješava pitanje dijela nekretnina na kojima su u doba bivše SFRJ pravo korištenja ili raspolaganja imale bivše društveno-političke organizacije, između ostalih Savez sindikata Hrvatske i sindikati registrirani kao društvene organizacije.
Pravo korištenja ili raspolaganja tih nekretnina nije pretvoreno u pravo vlasništva, već su one prešle u vlasništvo hrvatske države na temelju Zakonu o udrugama iz 1997. Intencija toga nije bila da nekretnine trajno prijeđu u vlasništvu države, već da se sindikati u roku od 180 dana dogovore o podjeli tih nekretnina, a ako ne uspiju, odluku je trebao donijeti Hrvatski sabor, no to nikada nije realizirano.
Kako je rekao potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić “predviđeno je da se za četrdesetak nekretnina na 35 lokacija iz vlasništva Republike Hrvatske kao titular vlasništva upišu sindikalne središnjice”.
Kako sindikalne središnjice još uvijek nisu između sebe uredile imovinsko-pravne odnose, osnovna ideja zakona koji predlaže Vlada da se većina nekretnina prebaci na zajednički Sindikalni fond nekretnina kojim bi upravljali sindikati, u skladu s ranijim sporazumom, dok bi manji dio nekretnina pripao točno određenim sindikatima koji te nekretnine koriste. Sindikati su Vladinim prijedlogom zadovoljni, istaknuto je na sjednici Vlade.
Tijekom godina incijalna lista od 110 nekretnina kojima su upravljale pojedine sindikalne središnjice spala je na nekretnine na 35 lokacija. Pokazalo se da 2/3 nekretnina s inicijalnog popisa nije pogodno za vraćanje. Radi se o pojedinačnim prostorijama u sklopu većih nekretnina koje nisu pogodne za prijenos u vlasništvo, ili su u međuvremenu došle u vlasništvo drugih subjekata, često lokalne samouprave. Tako će sindikalne nekretnine kojima upravljaju javne ustanove, poput Fakulteta političkih znanosti i zgrade Školskog muzeja, i dalje koristiti fakultet i muzej. A dio nekretnina je doslovce propao i neupotrebljiv je.
Sedam nekretnina na koje je i dalje upisan Savez samostalnih sindikata Hrvatske ostat će u njegovu vlasništva, iako su također obuhvaćene sporazumom. Još pet nekretnina koje su i ranije bile u vlasništvu pojedinih sindikata upisat će se direktno natrag njihovim vlasnicima. Preostale nekretnine prenijet će se na Sindikalni fond nekretnina.
Temeljem sporazuma iz 2010. utvrđeno je da Savez samostalnih sindikata Hrvatske stječe vlasnički udio od 32,58 posto, Nezavisni hrvatski sindikati 29,97, Matica hrvatskih sindikata 22,49, Hrvatska udruga sindikata 9,81, a Udruga radničkih sindikata Hrvatske udio od 5,16 posto. U raspodjeli su zadržana prava dviju sindikalnih središnjica – Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i Hrvatske udruge sindikata (HUS) – koje više nisu reprezentativne.
Među nekretninama obuhvaćenim povratom su Radnički dom na Trgu kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu, Dom sindikata grafičara u Ulici Brešćenskoga u Zagrebu, Hrvatski učiteljski dom u Crikvenici, sindikalna odmarališta u Crikvenici (Villa Ružica) i Iki, Dom sindikata u Rijeci, zgrada sindikata u Marmontovoj ulici u Splitu, nekretnine u Samoboru, Varaždinu, na Lošinju, planinska kuća u Grebengradu, kuća u Fužinama, poslovna zgrada u Slatini, stanovi, kuće, zgrade i poslovni prostori u Osijeku, Zadru, Kninu, Dubrovniku, Zagrebu, Karlovcu, Bjelovaru, Vrbovcu i Slavonskom Brodu.
Prilikom povrata nekretnina neće biti plaćanja poreza na promet nekretninama, a s obzirom na to da da je riječ o povratu nekretnina, nije se radila procjena njihove vrijednosti.
