OŠ Žnjan-Pazdigrad najbolje arhitektonsko ostvarenje u 2017.

Autori nagrađenog projekta i dobitnici nagrade 'Viktor Kovačič' su Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann iz tvrtke x.3.m., za arhitekturu i urbanizam.

413
najbolje arhitektonsko ostvarenje u 2017.
Nova škola u splitskom kvartu koji se postupno transformira iz poljoprivredne suburbije u stambeno naselje, nije projektirana samo kao mjesto edukacije, nego kao središnji javni i rekreativni prostor kvarta

Udruženje hrvatskih arhitekata dodijelilo je u četvrtak navečer nagrade za najbolja ostvarenja hrvatskih arhitekata i arhitektica u 2017. godini, a u izložbenoj dvorani Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu otvorena je izložba svih radova.

Za Godišnju izložbu realizacija arhitekata i arhitektica u 2017. pristigao je ukupno 71 autorski rad. U kategoriji za publicistički, kritički, znanstveno‐istraživački i teorijski rad na području arhitekture uz 5 radova koji su konkurirali za nagradu izloženo je i pet dodatnih radova, izvan konkurencije, čiji su autori članovi Predsjedništva i Stručnog savjeta UHA-e.

Radove Godišnje izložbe realizacija arhitekata i arhitektica u 2017. valorizirao je Stručni savjet UHA-e sastavljen od članova iz Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i Šibenika, a to su Ana Mrđa (voditeljica), Dario Crnogaća, Ivana Ergić, Maroje Mrduljaš, Mira Stanić, Helena Sterpin i Ana Šverko te gost, slovenski arhitekt Vasa Perović.

Nagradu ‘Viktor Kovačić’ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za 2017. godinu dobili su Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann | x3m za Osnovnu školu ‘Žnjan-Pazdigrad’ u Splitu.

“Nova škola u splitskom kvartu koji se postupno transformira iz poljoprivredne suburbije u stambeno naselje, nije projektirana samo kao mjesto edukacije, nego kao središnji javni i rekreativni prostor kvarta. Iza dosljedno provedenog programa i savladavanja zahtjevne topografije stoji niz projektantskih odluka koje balansiraju potrebnu determiniranost i slobodu korištenja prostora. U ambijentu kojemu predstoji saniranje posljedica legislativnog vakuuma dodatna je ‘edukativna’ pojavnost škole u golom betonu s tipografskim intervencijama, koja stavlja imaginaciju i kreativnost ispred materijalnih vrijednosti”, navodi se u obrazloženju žirija.

Drugi nomirani rad bio je projekt Bazen u Vukovaru Arhitektonskog biroa Turato.

>>Idis Turato: Arhitekti ne mogu preživjeti na tržištu ako nisu menadžeri

Bogdanu Budimirovu nagrada za stambenu arhitekturu

Nagradu ‘Drago Galić’ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za 2017. godinu dobio je Bogdan Budimirov za Stambenu kuću za dvoje, na Perjavici u Zagrebu.

Obiteljska kuća u kojoj je suprug projektant, a supruga naručitelj, projektirana je od autorove 40-te do 90-te godine života i useljena kao nedovršena, kako bi se dovršavala ‘iznutra’. Nije zamišljena kao zatvoreni program, nego u snažnoj korelaciji s prirodnim okolišem. Panonski linearni tlocrt odabran je kao model koji pruža optimum za prihvaćanje programa i moduliranje prostora uvjetovano naslijeđenim, donešenim elementima i energetskom ekonomičnošću.

Nagrade ‘Bernardo Bernardi’ za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja dodjeljene su za projekt Malog arsenala u Zadru te za projekt Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (u nastajanju).

Autori projekta Mali arsenal u Zadru su Iva Letilović, Igor Pedišić i Vladimir Končar. Mali arsenal dio je zadarskog srednjovjekovnog Kaštela, kuća-prostorija adaptirana u multimedijalni izložbeni centar, kao polaznu točku šetnje posvećene upoznavanju fortifikacijskog sustava grada. Namjena prostora je autorima omogućila igru iluzije. Dok je za vrijeme projekcije ambijent potpuno dematerijaliziran, u trenutku njezina prestanka Mali arsenal preobražava se u maksimalno prezentiran autentični povijesni prostor.

Autor projekta Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka – u nastajanju
je Dinko Peračić. Prostor MMSU razvio se adaptacijom postojeće tvorničke građevine u kompleksu Rikard Benčić minimalnim intervencijama i projektiranjem ‘u hodu’, slijedom dijaloga projektanta sa svim sudionicima i institucijama uključenima u projekt. Jasno postavljena metodologija omogućuje život muzeja u nastajanju, strukture koja će rasti, razvijati se i reorganizirati tragom novih potreba i kreativnosti kustosa i umjetnika.

>>Industrijska baština: Drugi život Tvornice Rikard Benčić

Ante Rožić dobitnik nagrade Viktor Kovačič za životno djelo

Nagradu ‘Neven Šegvić’ za publicistički, kritički, znanstveno‐istraživački i teorijski rad na području arhitekture za 2017. godinu dobio je Davor Salopek za knjigu “13 arhitektonskih razgovora”.

Knjiga arhitektonskih razgovora, koje je Davor Salopek u razdoblju 1978–1980, kao tadašnji urednik časopisa Čovjek i prostor, vodio s trinaest istaknutih protagonista hrvatske arhitektonske scene, odlikuju kompleksna pitanja širokog spektra i odgovori koji na izravan način portretiraju sugovornike, razotkrivajući tako razmišljanja i pristupe struci raznih generacija i stvaralačkih profila. Sabrani razgovori pružaju mogućnost njihove komparacije, i dodatnog prodiranja u povijest i teoriju hrvatskog arhitektonskog djelovanja.

Nagradu ‘Viktor Kovačić’ za životno djelo dobio je arhitekt Ante Rožić, jedan od ključnih protagonista hrvatske arhitekture druge polovice 20. stoljeća. Radni vijek proveo je u Makarskoj, a najveći dio svog opusa ostvaruje u Južnoj Dalmaciji. Rožićev opus je umjereno obiman, evolutivan i vrlo konzistentan, a njegova „periferna“ pozicija i duboka ukorijenjenost u lokalni kontekst doveli su ga do razvoja vlastitog arhitektonskog pristupa koji je istodobnoo jasno povezan s internacionalnim kretanjima, ali i neopterećen konvencijama i dogmama.