Od 1. siječnja 2025. uveden je porez na nekretnine koje ne služe za stalno stanovanje. A nekretnina je svaka stambena zgrada, stambeni dio stambeno-poslovne zgrade ili stan te svaki drugi samostalni funkcionalni prostor namijenjen stanovanju.
Porez na nekretnine je nadogradnja dosadašnjeg poreza na kuće za odmor. Naime, dosad je gradovima odnosno općinama bilo omogućeno da pravnim i fizičkim osobama, vlasnicima kuća za odmor koje se nalaze na njihovu području, propišu obvezu plaćanja poreza na kuće za odmor.
Neke općine i gradovi nisu donijeli odluku o porezu na kuće za odmor, ali porez na nekretnine je od 1. siječnja 2025. obvezan za sve stambene nekretnine koje ne ostvaruju uvjete za oslobođenje. Porez će se obračunavati u rasponu od 0,6 do 8 eura po kvadratnom metru.
Rokovi za odluke jedinica lokalne samouprave
Krajem veljače istekao je rok u kojem su sve jedinice lokalne samouprave morale donijeti odluke o oporezivanju nekretnina na svom području, sa zonama i pripadajućim poreznim stopama. Ubuduće će se odluka za iduću godinu morati objaviti do sredine prosinca tekuće godine.
Ako jedinica lokalne samouprave koja do sada nije naplaćivala porez na kuće za odmor ne donese odluke u propisanom roku, za obračun poreza primijenit će se najniži propisani iznos od 0,6 eura po kvadratnom metru. U jedinicama lokalne samouprave koje su imale porez na kuće za odmor, do nove odluke primjenjivat će se iznosi koji su se odnosili na kuće za odmor.
Porez na nekretnine ne plaća se na nekretnine:
- koje služe za stalno stanovanje
- koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje (najmanje 10 mjeseci)
- koje domaćinu određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost služe za stalno stanovanje
- kada je onemogućena stambena namjena nekretnine (na primjer, nekretnina je bez infrastrukture, bez krova, narušene statike i slično)
- kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda
- javne namjene i nekretnine namijenjene institucionalnom smještaju osoba
- koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji ako je od dana unosa u poslovne knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
- preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ako je od dana preuzimanja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
- u vlasništvu općine ili grada koje se nalaze na njihovu području
- u vlasništvu osoba koje se, prema odlukama gradova odnosno općina, smatraju socijalno ugroženim građanima.
Svaka lokalna jedinica trebala bi javno objaviti i pravila na osnovi kojih će se donositi odluke o oslobađanju od porezne obveze. Kriteriji za oslobođenje od plaćanja poreza mogu biti socijalni, ali i kvaliteta nekretnine te nepostojanje komunalne infrastrukture.
Rok za dostavu dokaza o oslobođenju obveze plaćanja poreza
Vlasnici nekretnine koji misle da trebaju biti oslobođeni obveze plaćanja poreza, moraju do kraja ožujka 2025. dostaviti podatke i dokaze na osnovi kojih traže izuzeće. Problem je što nisu konkretno i jasno navedeni dokumenti kojima se dokazuje pravo na izuzeće u pojedinim slučajevima – konkretno, čime se dokazuje da u nekretnini netko stalni stanuje ili kako dokazati da je nekretnina koja je nekda bila kuća za odmor i za koju se plaćao porez, sada namijenjna stalnom stanovanju.
Je li nekretnina nastanjena veći dio godine ili nije provjeravat će se, rečeno je prilikom donošenja zakona, i na temelju potrošnje struje i plina. Baza za naplatu poreza bit će evidencije po kojima se godinama obračunava i plaća komunalna naknada. Komunalna naknada će se, naravno, naplaćivati i dalje.
Porezna uprava objavila je uputu o prijavi podataka bitnih za razrezivanje poreza na nekretnine, ali i kratki vodič “Porez na nekretnine”.
Tko treba prijaviti podatke?
Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada, kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine.
Radi lakšeg prepoznavanja koje podatke građani i poduzetnici moraju dostaviti nadležnom poreznom tijelu za utvrđivanje obveze i za naplatu poreza na nekretnine, odnosno kako bi se mogli utvrditi ima li porezni obveznik pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine, Porezna uprava objavila je unificirani obrazac zahtjeva za građane i zahtjeva za poduzetnike.
Porezni obveznici popunjavaju samo podatke navedene u Zahtjevu i to podatke o poreznom obvezniku vlasniku nekretnine te podatke o stambenoj nekretnini ako je na istoj došlo do promjene obračunske površine ili namjene nekretnine. Porezni obveznik također prijavljuje i stambenu nekretninu za koju može ostvariti propisana zakonska oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine.
Dakle, poduzetnici i građani trebaju nadležnom poreznom tijelu za utvrđivanje i naplatu poreza prijaviti nekretnine za koje ostvaruju uvjete od oslobođenja plaćanja poreza na nekretnine, i to:
- ako je nekretnina namijenjena za stalno stanovanje (ako u njoj stanuje osoba bez prijavljenog prebivališta/boravišta ili ako za nju nije prijavljen ugovor o najmu Poreznoj upravi),
- ako nekretnina nije podobna za stambeni prostor uslijed proglašenja prirodnih nepogoda,
- ako je onemogućena stambena namjena,
- za nekretninu koja ima javnu namjenu ili je namijenjena institucionalnom smještaju osoba te
- za nekretnine namijenjene prodaji ili koje su preuzete u zamjenu za neplaćena potraživanja (ako od dana unosa u poslovne knjige ili od dana preuzimanja pa do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci).
Dokumenti potrebni za oslobođenje
U Uputama za popunjavanje zahtjeva za odjeljak “Razlozi za oslobođenje” navodi se da se popunjava unosom DA ako postoji razlog za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine. U tom slučaju treba zaokružiti jedan od ponuđenih razloga za oslobođenje te u točki 5. Zahtjeva priložiti dokumente koji to oslobođenje i dokazuju:
– iako to nije jasno rečeno u uputama niti u vodiču “Porez na nekretnine” koji je objavila Porezna uprava na svojim stranicama, kao dokaz da u nekretnini stalno stanuje osoba bez prijavljenog prebivališta/boravišta trebalo bi priložiti račune o potrošnji vode i električne energije. U poreznom vodiču se navodi primjer vlasnika dvaju stanova – u jednim živi vlasnik, a u drugom njegovo punojetno dijete: “Na nekretninu koja služi za stalno stanovanje ne plaća se porez na nekretnine. To znači da se od oporezivanja oslobađaju nekretnine koje služe za stalno stanovanje, u ovom slučaju djetetu. No, ako bi drugi stan služio za stalno stanovanje nekoj fizičkoj osobi (najmoprimcu), potrebno je imati sklopljen ugovor o najmu (na rok od najmanje 10 mjeseci) koji mora biti prijavljen Poreznoj upravi. Tada se za ovaj drugi stan koji bi služio za stalno stanovanje drugoj fizičkoj osobi – najmoprimcu – ne bi plaćao porez na nekretnine”.
– ako nekretnina nije podobna za stambeni prostor uslijed proglašenja prirodnih nepogoda kao dokaz dostavlja se odluka nadležnog tijela o proglašenju prirodnih nepogoda,
– ako je onemogućena stambena namjena nekretnine (nekretnina koja je bez
infrastrukture, narušene statike, bez krova i sl), potrebno je dostaviti dokaz da je
onemogućeno korištenje nekretnine za stanovanje. Da je stambena namjena onemogućena, navodi se u poreznim vodiču, utvrđuje se na temelju postojanja infrastrukture, opreme ili uređaja koji zamjenjuju priključak na infrastrukturu. Porezni obveznik, dakle, mora dokazati da se takva nekretnina ne može stambeno koristiti (npr., da nema priključka za vodu, struju, ne postoji krov i slično).
Zahtjev se podnosi u Poreznu upravu ili drugo nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na nekretnine i to prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.
Ako je Porezna uprava određena kao nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, obrazac zahtjeva se može od 24. veljače 2025. godine popuniti putem ePorezne. Zahtjev bi tijekom ožujka trebao postati dostupan i putem mPorezne.
Tako se potaknuti porezne obveznike na prijavu podataka bitnih za oporezivanje odnosno prijavu podataka bitnih za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine, a ujedno omogućiti brži i lakši način za dostavu tih podataka, navodi Porezna uprava.
Porez na nekretnine neće plaćati iznajmljivači u kategoriji domaćina ako im nekretnina služi za stalno stanovanje.
Prihodi od poreza dijelit će se tako da 80 posto pripadne gradu odnosno općini, a 20 posto županiji.
Zahtjev za građane
Zahtjev za poduzetnike
Zahtjev za poduzetnike
