Vlada je predstavila promjene u poreznom sustavu kojom se mijenja šest poreznih zakona. Najveće novosti su snižavanje stopa poreza na dohodak, povećanje neoporezivog dijela dohotka s 560 na 600 eura te uvođenje poreza na nekretnine od siječnja iduće godine.
Porez na nekretnine bit će obvezan za sve jedinica lokalne samouprave, a prihodii od poreza će se dijeliti tako da će 80 posto dobivati lokalna jedinica samouprave dok će 20 posto pripasti Državi.
“Koliko će iznositi prorez na nekretnine ovisit će, prije svega, o odlukama jedinica lokalne samouprave, međutim Država će propisati raspon od 0,6 do 8 eura po četvornom metru”, rekao je ministar financija Marko Primorac.
Porez se neće plaćati na nekretnine u kojima se živi, na nekretnine koje su u dugoročnom najmu niti na nekretnine koje su u lošem stanju ili su vlasnici u lošem socijalnom položaju.
Utvrđivat će se prema stanju na dan 31. ožujka. Dakle, onaj tko na dan 31. ožujka bude vlasnik nekretnine, bit će obveznik poreza. Provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi. Ako je nekretnina u kratkoročnom najmu ili je prazna, plaćat će porez na nekretnine, rekao je ministar. Dodao je da će porez plaćati i banke i poduzeća.
Jedinicama lokalne samouprave će se omogućiti uvođenje različitog poreznog opterećenja u ovisnosti o tome u kojoj se zoni pojedini objekt nalazi.
Godišnji rast cijena stanova i kuća u Hrvatskoj je 10 do 12 posto. Cilj Vladine stambene politike je smanjiti cijene nekretnina i to u roku od jedne do dvije godine, poručio je u središnjem Dnevniku HTV-a ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
“Vidite da su naši gradovi uz obalu, prvenstveno uži centri tih gradova, poluprazni, a studenti i naši mladi ljudi koji bi otišli živjeti sami jednostavno ne mogu živjeti. Mi smo uvjereni da će se u periodu od godine do dvije dana vidjeti rezultati ove porezne reforme”, rekao je Bačić. Dodao je kako je “vrlo jednostavno preko javnih poduzeća poput HEP-a i vodovoda i odvodnje uspostaviti kontrolu nad stanom koji je u fiktivnom ugovoru kako bi se izbjegao porez na nekretnine”.
Povećat će se i donja granica za paušalno oporezivanje turističkog najma pri čemu će parametar biti indeks turističke razvijenosti grada ili općine.
Porezna reforma predviđa i daljnje rasterećenje rada: predlaže se povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura, a prag za primjenu više stope poreza na dohodak na godišnjoj razini povećava se s 50.400 eura na 60.000 eura.
Oporezivanje dohotka
Smanjuju se i porezni rasponi za oporezivanje dohotka. Prijedlog je da općine mogu uvesti maksimalnu nižu stopu do 20 posto umjesto dosadašnjih 22 posto, dok više stopa može biti maksimalno 30 posto umjesto dosadašnjih 33 posto. Gradovi mogu uvesti maksimalnu nižu stopu od 21 posto, a višu do 31 posto. Veliki gradovi i sjedišta županija mogu uvesti maksimalnu nižu stopu od 22 posto, višu stopu do 32. dok bi za Grad Zagreb maksimalna niža stopa iznosila 23 posto, a viša stopa 33 posto.
Godišnji prag za ulazak u sustav PDV-a povećava se s 40.000 na 50.000 EUR.
