Sisak obnavlja Holandsku kuću

U prostoru izgrađenom 1860. za potrebe žitnog skladišta Sisak će dobiti multimedijalnu izložbu industrijske baštine, prostor za galeriju i zbirku starih uređaja za reprodukciju zvuka

636
Holandska kuća

Nakon šest godina istraživanja i tri godine pripreme, najkasnije u lipnju ove godine počet će obnova sisačke Holandske kuće vrijedna 26,2 milijuna kuna kojom će taj spomenik industrijske baštine dobiti novu, primjereniju ulogu. Zahvaljujući projektu koji je inicirao Vlatko Čakširan, ravnatelj Gradskog muzeja Sisak, taj će grad na 2000 četvornih metara prostora izgrađenog 1860.  godine za potrebe žitnog skladišta dobiti multimedijalnu izložbu industrijske baštine, prostor za galeriju Striegl i zbirku starih uređaja za reprodukciju zvuka Veljka Krakera.

Uz to, uredit će se multimedijalni prostori za održavanje stručnih skupova i projekcije kao i drugi sadržaji pa će vrijedan sisački spomenik postati nova turistička atrakcija. Projekt, koji se većim dijelom (20 milijuna kuna) financira bespovratnim sredstvima iz EU fondova, predviđa i dogradnju objekta  za radionice i arhiv, uređenje parne dizalice na obali Kupe, sufinanciranje obnove i uređenja broda Biokovo, te uređenje okoliša.

“Ideju o revitalizaciji Holandske kuće dobio sam tijekom istraživanja koje je za cilj imalo mapiranje industrijske baštine Siska”, rekao je Čakširan dodajući kako je karta idustrijske baštine bila prva faza revitalizacije industrijske baštine, na nju se nastavlja Dan industrijske baštine grada Siska te uređenje Holandske kuće kao treća i najkompleksnija faza.

“S obzirom na to da je istraživanje trajalo gotovo šest godina i uključivalo veliku arhivsku građu,bilo je dosta vremena da se promisli način prezentacije i komunikacije s javnošću”, napominje on.

Ideju je Čakširan 2013. godine predstavio gradskim vlastima, odnosno Gradskom trgovačkom društvu Sisak projekti, nakon čega je ona dorađena, pripremljena je projektna dokumentacija, a lani su dobivena i sredstva za njenu realizaciju.

Bez partnera projekt ne bi bio moguć

“Uz Gradski muzej Sisak u ovom projektu sudjeluje niz partnera bez kojih se on ne bi mogao realizirati. Tako je Gradska ustanova Sisak projekti radila na ispunjavanju dokumentacije potrebne za natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, dok je Turistička zajednica grada Siska radila na segmentu turističke promidžbe i vidljivosti projekta.

Lučka uprava Sisak pak radi na  obnovi broda Biokovo, koji je uspomena na bogatu povijest sisačkog riječnog brodarstva, i njegovom postavljanju na Kupi u centru  grada, nasuprot Holandske kuće a koji će, zasigurno, biti velika atrakcija. Gradska galerija Striegl je radila na osmišljavanju  izložbenog prostora namijenjenog prikazivanju bogate umjetničke ostavštine grada vezane uz industriju.

Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Sisku se istaknuo u izradi projektne dokumentacije bez koje ovaj projekt ne bi bio u fazi izvedbe. Takva suradnja zasigurno je ogledni primjer kako se projekti trebaju izvoditi”, naglašava Čakširan.

Povezat će 35 lokacija

“Uvijek sam industrijsku baštinu grada sagledavao u ukupnosti njegove kulturno-povijesne i prirodne baštine. Sisak je poznat po  svojim arheološkim ostacima, utvrdi Stari grad iz 16. stoljeća, staroj gradskoj jezgri, tri rijeke – Savi, Kupi i Odri, a pola Parka prirode Lonjsko polje je u sastavu grada Siska. Kada se tome doda i industrijska baština, onda sve zajedno postaje  snažan potencijal za budući razvoj”, ističe Čakširan.

Kroz projekt Holandska kuća bit će povezano 35 lokacija vezanih uz industrijsku baštinu, od skladišnih i tvorničkih prostora,  infrastrukture poput mostova i željeznica, pa do primjerice, Gradske munjare i Domobranske vojarne.

Planovi za budućnost pak  uključuju daljnju prezentaciju bogatog sklopa kulturno-povijesne baštine koju Sisak ima. Pronalaženje nove namjene ključ je  revitalizacije i ostatka bogate sisačke industrijske baštine.

“Ne mislim da bi svu baštinu trebalo muzealizirati, već da bi joj se kroz novu namjenu trebao produžiti život. U svijetu se takvi objekti pretvaraju u nove proizvodne komplekse za nove tipove industrije, u stambene objekte, muzeje, razne druge radne prostore   koji naglašavaju oblik, konstrukciju, građevinske elemente postojećih građevina. Dodaju se i elementi koji obilježavaju novo doba  te time ukazuju na sve mogućnosti ovog tipa baštine”, zaključuje Čakširan.

Tekst  je obavljen u Privrednom vjesniku od 17. travnja 2017. (br. 3974) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.  

Preuzmite prilog Tlocrt i integralnu verziju teksta.