Ozana Nadoveza, Noa Hinger i Lucija Rašić dobitnici nagrade Zaklade Hanžeković

U redovitoj kategoriji nagrađena je Ozana Nadoveza, viša savjetnica u Hrvatskoj narodnoj banci i izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za rad „Utječu li plaće u javnom sektoru na inflaciju?“

45
Zaklada Hanžeković
Svecana dodjela nagrada Zaklade Hanzekovic za 2024. godinu: Lucija Rasic, Ozana Nadoveza, Katarina Ott, Petar Soric. [Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX]

Zaklada Hanžeković dodijelila je, dvadeset petu godinu za redom, nagrade za najbolje znanstvene radove s područja ekonomike javnog sektora u dvije kategorije. U redovitoj kategoriji, 6.500 eura, medalju i diplomu dobila je Ozana Nadoveza, viša savjetnica u Hrvatskoj narodnoj banci i izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za rad „Utječu li plaće u javnom sektoru na inflaciju?“.

U studentskoj kategoriji, 2.000 eura i diplome dobili su Noa Hinger i Lucija Rašić, studenti Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za rad „Pritisak na kamatne stope na depozite u Hrvatskoj: narodne obveznice ili Europska središnja banka?“.

Nagrađeni rad u redovitoj kategoriji „Utječu li plaće u javnom sektoru na inflaciju?“ Ozane Nadoveze procjenjuje potencijalne pritiske koje bi visoki rast plaća u javnom sektoru tijekom 2024. mogao imati na inflaciju. Analiza pokazuje da je direktan utjecaj na inflaciju, zbog malog udjela javnog sektora u potrošačkoj košarici, zanemariv, no ovisno o pretpostavkama postoji izvjesni indirektan utjecaj putem povećane agregatne potražnje i prelijevanja na privatni sektor.

U studentskoj kategoriji nagrađeni su Noa Hinger i Lucija Rašić, studenti Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za rad „Pritisak na kamatne stope na depozite u Hrvatskoj: narodne obveznice ili Europska središnja banka?“

Nagrađeni studentski rad „Pritisak na kamatne stope na depozite u Hrvatskoj: narodne obveznice ili Europska središnja banka?“ Noe Hingera i Lucije Rašić ističe kako je izdanje narodnih obveznica u veljači 2023. omogućilo građanima sigurno ulaganje, posebice nakon višegodišnjeg razdoblja niskih kamatnih stopa u Europi. Uz kombinaciju analize glavnih komponenti i regresijske analize, utvrđeno je da narodne obveznice imaju ograničen utjecaj na kamatne stope, dok Europska središnja banka pokazuje značajniji učinak. Rezultati sugeriraju složenu dinamiku između fiskalne i monetarne politike, s naglaskom na proaktivne mjere Vlade za poticanje ulaganja i razvoj hrvatskog tržišta kapitala.

Nagrađeni radovi objavit će se u časopisu Instituta za javne financije „Public Sector Economics“ br. 1/2025.

Članovi ovogodišnjeg odbora za dodjelu nagrade Zaklade Hanžeković bili su: Helena Blažić (Ekonomski fakultet, Rijeka), Stipica Mudražija (School of Public Health, University of Washington, Seattle, USA), Katarina Ott (Institut za javne financije, Zagreb), Dagmar Radin (Fakultet političkih znanosti, Zagreb) i Petar Sorić (Ekonomski fakultet, Zagreb).

Natječaj za 2025. otvoren je od 28. studenoga 2024., a radovi se na hrvatskom ili engleskom jeziku trebaju predati najkasnije do 1. lipnja 2025. Prijaviti se mogu znanstveni i stručni članci s područja ekonomike javnog sektora. Posebno vrijednima smatrat će se ekonomske, pravne i institucionalne teme značajne za razvoj Hrvatske te nova razmatranja, ocjene, sudovi i spoznaje. Pri ocjeni radova vrednuje se kvaliteta, originalnost i tehnička izvedba. Za redovitu nagradu uzima se u obzir dob natjecatelja, tako da mlađi autori dobivaju dodatne bodove. Natječaj je javan, a radovi se predaju pod zaporkom. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije: redovitoj i studentskoj.

Zakladu su u spomen na prof. dr. Marijana Hanžekovića osnovali Institut za javne financije, pok. Marijan Hanžeković (mlađi), Ministarstvo financija RH, Hrvatska narodna banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka. Osim njegovanja uspomene na prof. dr. Marijana Hanžekovića, cilj Zaklade je promicanje financijske znanosti te poticanje znanstvenika i stručnjaka, posebice mladih, da se bave tom znanstvenom disciplinom. Prof. dr. Hanžeković rođen je 1915. u Požegi, a umro 1993. u Zagrebu. Doktorirao je pravo i diplomirao germanistiku. Bavio se gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu. U povijesti će ostati zabilježen kao prvi hrvatski ministar financija, a brojni naraštaji studenata ekonomije sjećat će ga se kao izuzetno zanimljivog predavača financijskih predmeta.