“Hrvatska 2074. – pogled u budućnost” naziv je multimedijalnog projekta kreiranog povodom obilježavanja 140. obljetnice Croatia osiguranja kojim se želi predočiti kako bi Hrvatska mogla izgledati za 50 godina.
Potencijalnim scenarijima hrvatske budućnosti bavilo se tridesetak hrvatskih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika, a njihova predviđanja predstavljena su kao pesimističan, realističan i optimističan scenarij kroz 15 atraktivnih kratkih filmova u posebno sagrađenom multimedijalnom Paviljonu ispred Muzeja Mimara na zagrebačkom Rooseveltovom trgu, koji će sljedećih mjesec dana biti otvoren za javnost.
O projektu su govorili Davor Tomašković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, Maja Weber, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija Croatia osiguranja te neki od autora scenarija hrvatske budućnosti, prof. dr. sc. Goran Bandov, prof. dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, prof. dr. sc. Božo Skoko i Davor Bruketa iz agencije Bruketa&Žinić&Grey.
Pitanja koja traže odgovore
Hoće li Hrvatska i dalje biti zemlja poželjna za život i bogata strateškim resursima poput vode, kakav će biti njen položaj u vojno-sigurnosnim savezima, kako će izgledati tipični Hrvat za 50 godina, hoće li nas operirati roboti, koji sport ćemo najviše pratiti, tko će biti najslušaniji glazbenik i hoće li on uopće biti čovjek, hoće li Zagreb postati najzelenija europska prijestolnica ili će ju neki novi doseljenici izbjegavati u širokom luku, hoće li naše rive biti potopljene?
Hoće li do tada preživjeti Europska unija? Na čemu će se temeljiti naše gospodarstvo i turizam? Hoćemo li uspjeti očuvati okoliš i kako će izgledati posljedice klimatskih promjena? Hoće li postojati muzeji i kakvu ćemo glazbu slušati, a tko će nam kreirati umjetnička djela? – samo su neka od pitanja na koja odgovore možete potražiti u ovom jedinstvenom pop-up muzeju.
“Budućnost je prostor u kojem napredujemo i stvaramo nove prilike. I zato ova izložba ne govori o tome gdje smo bili, već o tome kuda idemo. S vodećim hrvatskim znanstvenicima, stručnjacima, umjetnicima i dizajnerima analizirali smo činjenice i trendove te izradili različite scenarije hrvatske budućnosti. U Paviljonu ćete vidjeti naprednu i inovativnu Hrvatsku, ali i Hrvatsku punu problema koje nismo počeli rješavati već danas. Mjesta za optimizam i svijetlu budućnost ima, ali sve ovisi o tome kako ćemo iskoristiti potencijale koje imamo i odgovoriti na izazove koji su pred nama. Ova izložba je poziv da zajedno razmislimo kakvu Hrvatsku želimo i kako stvoriti Hrvatsku u kojoj želimo živjeti”, istaknuo je na medijskom predstavljanju Paviljona predsjednik Uprave Croatia osiguranja Davor Tomašković.
Realističan scenarij
U realističnom scenariju primjerice Hrvatska 2074. postaje članicom reformiranih europskih političkih i vojnih saveza nastalima na temeljima EU koje okupljaju manji broj država fokusiranih na sigurnost i gospodarski razvoj.
Prepoznata je u sektorima energetike, umjetne inteligencije i novih tehnologija u zdravstvu te prehrambenoj industriji. Suočava se sa značajnim promjenama demografske slike, povremenim međureligijskim i međuetničkim napetostima, te integracijom doseljenika. Tu su i problemi izazvani klimatskim promjenama.
Optimističan scenarij
U optimističnom scenariju Hrvatska 2074. postaje vodeća europska država u diplomaciji, novim tehnologijama, zelenoj energiji, znanosti i elitnom turizmu. Strateški resursi, poput pitke vode, zaštićeni su, a Hrvatska je jedna od država s najvišim sigurnosnim standardima u svijetu, a stopa kriminala je na povijesno najnižim razinama.
Demografska obnova postignuta je pronatalitetnim politikama i povratkom iseljenika, dok Dubrovnik postaje centar jugoistočne Europe za obrazovanje i diplomaciju. Kampusi vodećih svjetskih sveučilišta smješteni su na jadranskim otocima,….
Pesimističan scenarij
U pesimističnoj budućnosti, Hrvatska će imati tek tri milijuna stanovnika, od kojih su milijun stranih radnika i njihovih potomaka. Geopolitički sukobi i nefunkcionalni vojni savezi dovode do ratnih zbivanja i političke nestabilnosti. Dodatni izazov su učestale prirodne katastrofe i visok porast kriminala. Klimatske promjene uzrokovat će rast temperatura iznad 50°C, dok će požari uništiti većinu zelenih površina. Brojne klimatske izbjeglice potražit će utočište u Hrvatskoj. Hrvatska gubi kontrolu nad resursima, poput pitke vode, koje sada kontroliraju kompanije i cijena im kontinuirano raste.
Paviljon “Hrvatska 2074. – pogled u budućnost” bit će otvoren do 10. listopada od 10 do 21 sat svakoga dana, na adresi Rooseveltov trg 5, ispred Muzeja Mimara. Ulaz je besplatan.
U pripremi scenarija budućnosti sudjelovali su: akademik Igor Rudan, astronom i futurolog Korado Korlević, sveučilišni profesori Goran Bandov, Robert Mikac, Velimir Srića, Kristijan Kotarski, Daniela Angelina Jelinčić, Tihoni Brčić, Josip Mikulić, Feđa Vukić, Zrinko Čustonja, Božo Skoko, priznati znanstvenici poput Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković, Damira Krešića, ravnatelja Instituta za turizam, Marija Šiljega, ravnatelja Instituta za vode, seizomologa Tomislava Fiketa...
Tu je i intendantica zagrebačkog HNK Iva Hraste Sočo, proslavljeni hrvatski skladatelj i pijanist Matej Meštrović, ali i legenda hrvatskog skijanja Ivica Kostelić i niz drugih uglednika.
Produkciju ovog izazovnog projekta potpisuju Millenium promocija i Bruketa & Žinić & Grey.
