Rast investicija u infrastrukurne projekte u Istočnoj Europi

Iako regionalne vlade nastoje ubrzati svoje infrastrukturne projekte, "samo četiri od 15 procijenjenih tržišta imaju dobre izglede" da u tome uspiju, navodi se u analizi britanske tvrtke GlobalData

37
cestogradnja - brza cesta Varaždin - Krapina

Infrastrukturna ulaganja u Istočnoj Europi mogla bi “znatno porasti tijekom sljedeće dvije godine”, procjena je analitičara britanske tvrtke za istraživanje tržišta GlobalData.

U najnovijem izvješću, “Prospects for Public Infrastructure Projects, Eastern Europe” (“Izgledi za projekte javne infrastrukture, Istočna Europa”), procjenjuje se sposobnost vlada i zemalja regije da ubrzaju radove na javnoj infrastrukturi kako bi potaknule rast gospodarstava nakon pada izazvanog pandemijom.

Iako regionalne vlade nastoje ubrzati svoje infrastrukturne projekte, “samo četiri od 15 procijenjenih tržišta imaju dobre izglede” da u tome uspiju, navodi se u analizi.

Moustafa Ali, ekonomist u tvrtki GlobalData, ističe kako će značajan poticaj izgradnji infrastrukture u zemljama Europske unije biti potpore iz fondova za oporavak.

“S obzirom na spori gospodarski oporavak od posljedica pandemije Covida-19 u istočnoj Europi, vlade i javna uprava vjerojatno će težiti povećanju investicija u infrastrukturne projekte kako bi potaknule oživljavanje građevinske industrije i gospodarstva općenito.

Općenito se smatra da ulaganje u infrastrukturu ima visok multiplikacijski učinak, s tim da je ukupni učinak na ekonomiju znatno veći od vrijednosti samog izravnog ulaganja”, rekao je Ali.

Rezultati istraživanja objavljeni su samo nekoliko mjeseci nakon što je u prethodnom istraživanju tvrtka GobalData ukazala da će azerbejdžanska građevinska industrija, koja je lani pala za 15,2 posto, u 2021. godini rasti za 9,1 posto zahvaljujući ulaganjima u infrastrukturu i naftu i plin.

Prema najnovijem izvješću među zemljama koje su sposobne ubrzati razvoj infrastrukture je Poljska, koja je “primila dovoljan iznos sredstava EU za oporavak”, a poljska vlada ima  “ambiciozne planove potrošnje”.

Uz Rusiju i Hrvatsku u izvješću se detaljnije analiziraju Češka, Estonija, Mađarska, Kazahstan, Latvija, Litva i Rumunjska.

“Prije izbijanja pandemije 2020. godine rast ulaganja u izgradnju infrastrukture u istočnoj Europi bio je nestabilan, dijelom i zbog oscilacija u financiranju ključnih tržišta. S fondovima za oporavak koji je potaknula Europska komisija velika je vjerojatnost da će ulaganja u infrastrukturne projekte u regiji Istočne Europe porasti”, rekao je Ali.