Novi podaci energetske analitičke kuće Ember pokazuju da je solarna energija u lipnju 2025. činila 22,1 posto energetskog miksa Europske unije, čime je neznatno nadmašila nuklearnu energiju i, što je još važnije, znatno nadmašila pojedinačne udjele fosilnih goriva, navodi portal Euronews Green.
Unatoč rekordnoj proizvodnji zelene energije, četvrtina električne energije u lipnju u EU još uvijek je proizvedena iz fosilnih goriva (ugljen, plin, nafta…). To je znatno manje nego prijašnjih godina, no i dalje ukazuje na izazove – osobito u dijelovima dana ili sezona kada se proizvodnja iz solara i vjetra smanjuje.
Zahvaljujući rastu kapaciteta i sunčanom vremenu, najmanje 13 država članica zabilježilo je mjesečne rekorde u proizvodnji solarne energije, uključujući Nizozemsku (40,5 posto) i Grčku (35,1 posto). Takvi su trendovi pomogli EU-u da se lakše odgovori na povećanu potražnju za energijom uzrokovanu ranim ljetnim toplinskim valovima koji i dalje pogađaju kontinent.
Energetika EU-a sve manje ovisna o ugljenu
Dok solarna energija bilježi snažan rast, europska ovisnost o ugljenu pada. U lipnju je samo 6,1 posto ukupne električne energije u EU dolazilo iz ugljena, što predstavlja pad s 8,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je i najniži ikad zabilježeni udio električne energije proizvedene u EU iz ugljena.
Njemačka i Poljska, koje zajedno čine većinu potrošnje ugljena u EU, također su zabilježile povijesno niske udjele. Njemačka je proizvela samo 12,4 posto električne energije iz ugljena, dok je Poljska, unatoč padu, i dalje visoko ovisna s udjelom od 42,9 posto.
Povijesno niske udjele električne energije proizvedene iz ugljena zabilježile su i Češka (17,9 posto), Bugarska (16,7 posto) te Danska (3,3 posto).
Deset država članica EU-a uopće nije koristilo elektrane na ugljen, uključujući Irsku, koja je 20. lipnja službeno zatvorila svoju posljednju elektranu na ugljen. Španjolska i Slovačka također planiraju ugasiti proizvodnju električne energije iz ugljena tijekom ove godine.
Istovremeno, najmanje 13 članica EU-a zabilježilo je rekordno visoke udjele solarne energije u ukupnoj proizvodnji. Među njima su Belgija, Hrvatska, Francuska, Mađarska, Italija, Portugal i Slovačka.
Snažna podrška javnosti zelenoj energiji
Europa svoj solarni uspjeh velikim dijelom može zahvaliti i snažnoj javnoj potpori obnovljivim izvorima energije, osobito kad oni donose vidljive gospodarske koristi.
Prema podacima Europske komisije, gotovo devet od deset Europljana podržava da EU poduzme mjere za povećanje udjela obnovljive energije.
U mnogim zemljama, solarni paneli na krovovima, niži računi te neovisnost o nestabilnim tržištima fosilnih goriva sve više privlače mlađe i ekološki osvještenije potrošače.
Istraživanja pokazuju da zajednički energetski projekti – koji nude popuste, zajedničko vlasništvo ili otvaranje lokalnih radnih mjesta – uživaju trajnu podršku građana. Projekti koji rano uključuju lokalne zajednice i dijele financijske koristi imaju veće šanse za dugoročni uspjeh. To dodatno potiče rast solarnih kapaciteta u Europi i smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima.
U 2008. samo jedan posto obnovljive energije u Europi dolazilo je iz solara. Do 2023. taj je udio, prema podacima Europske komisije, porastao na 20,5 posto.
Chris Rosslowe, analitičar Embera, ističe kako Europa postaje solarna sila, dodajući da novi rekordi nisu samo rezultat sunčanog vremena, već i kontinuirane izgradnje solarnih kapaciteta.
Solarni potencijal
Analitičari naglašavaju da su dosadašnji rezultati tek početak ostvarenja punog potencijala solarne energije.
Nedavno istraživanje Global Energy Monitora pokazalo je da bi se zatvoreni rudnici ugljena mogli prenamijeniti u solarne farme koje bi proizvele dovoljno električne energije za napajanje zemlje veličine Njemačke. U Europi bi se više od 1,2 milijuna hektara bivših ugljenokopa moglo iskoristiti za proizvodnju čiste energije, navodi ova organizacija sa sjedištem u San Franciscu.
Energija vjetra
Solarna energija, međutim, nije jedini pokretač energetske tranzicije u Europi. Energija vjetra činila je u svibnju i lipnju gotovo 16 posto električne energije u EU, što je, prema analizi Embera, najviši udio ikad zabilježen za te mjesece.
Stručnjaci ističu da će za daljnji napredak biti ključni veći kapaciteti za pohranu, pametnije mreže i učinkovitije planiranje potrošnje, kako bi se energija iz obnovljivih izvora mogla koristiti u dijelovima dana ili sezone kada se proizvodnja iz solara i vjetra smanjuje.
“Niske cijene energije iz obnovljivih izvora već pomažu Europi da se oslobodi nestabilnosti cijena fosilne energije”, kaže Rosslowe. “Sljedeća velika prilika je implementacija baterijskih sustava i povećanje fleksibilnosti mreže, kako bi se obnovljiva energija mogla koristiti u jutarnjim i večernjim satima, kada fosilna goriva i dalje diktiraju visoke cijene električne energije”, zaključuje.
