Prema službenoj statistici DZS-a, u travnju je zabilježen nastavak izraženog rasta fizičkih pokazatelja u turizmu u odnosu na travanj 2021. Povoljne vremenske prilike, značajno poboljšana epidemiološka slika, ali ponajviše termin Uskrsa i uskršnji blagdani, odnosno službeni početak turističke predsezone, razlozi su povoljnih kretanja. Tome u prilog ide i blizina emitivnih tržišta. Tako je u travnju u komercijalnim smještajima ostvareno 833 tisuće dolazaka i 2,5 milijuna noćenja turista, što je za 613 tisuća više dolazaka turista i 1,9 milijuna više noćenja turista u odnosu na travanj 2021., navode analitičari RBA.
Pri tome je broj dolazaka domaćih turista u travnju za 57,3 posto, a broj noćenja za 57,2 posto viši u odnosu na travanj 2021. Stranih turista došlo je 642 tisuće te su ostvarili 2,1 milijun noćenja što je porast za 544 tisuća dolazaka i 1,7 milijuna noćenja na godišnjoj razini. Ipak, ukupan broj noćenja u travnju još uvijek nije dostigao rekordnu 2019. kad je u travnju ostvareno gotovo 3 milijuna ukupnih turističkih noćenja.
Najviše noćenja turista u travnju je ostvareno u hotelima, 51 posto od ukupno ostvarenih noćenja. Prema lokaciji, prema navodima Državnog zavoda za statistiku, najviše noćenja turista u travnju ostvareno je u Istarskoj županiji (35,8% ukupnog broja noćenja) dok je grad s najviše noćenja bio Dubrovnik (204 tisuće). Prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, najviše dolazaka i noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, 21,1 posto od ukupno ostvarenih stranih noćenja. Slijede noćenja turista iz Slovenije (18,8%), Austrije (12,6%), Ujedinjene Kraljevine (6,7%), Italije (4,4%), Francuske (3,9%) te SAD-a (2,8%).
U razdoblju od siječanja do travnja broj turističkih dolazaka i noćenja bio je gotovo tri puta veći u odnosu na travanj 2021. U promatranom razdoblju turisti su ostvarili 1,5 milijuna dolazaka i 4,4 milijuna noćenja. Međutim, broj noćenja iz 2019. (gotovo pet milijuna) nije dosegnut.
Prema podacima iz sustava evisitor i tijekom svibnja nastavljena su povoljna kretanja u turizmu i snažan rast broja dolazaka i noćenja na godišnjoj razini. Rezultat je to i povoljnih vremenskih prilika. Prema navedenom izvoru ukupan broj noćenja domaćih i stranih turista u svibnju je dosegao 4,9 milijuna turističkih noćenja.
Analitičari RBA očekuju kako će i središnji dio turističke sezone zabilježiti solidne stope rasta. Ipak, uzimajući u obzir trenutnu geopolitičku situaciju, taj će rast biti znatno skromniji u odnosu na njihive ranije prognoze. U prilog projekcijama RBA ide percepcija Hrvatske kao sigurne destinacije, kulturna i prirodna bogatstva, geografski položaj, ali i činjenica da se prosječni građanin teško odriče dokolice. Osim toga, izgledno je da će dio turista Crno more kao destinaciju zamijeniti Mediteranom (uključujući Hrvatsku).
Naravno, rizici poput neželjenih širenja nestabilnosti (ili rata) kao i snažniji od očekivanja rast cijena (osobito goriva) djelovali bi na značajnu korekciju naših procjena. Isto tako, visoka razina neizvjesnosti, usporavanje rasta gospodarstava najvažnijih hrvatskih emitivnih tržišta u okruženju izrazitih inflatornih pritisaka suzdržavat će dio potencijalnih (inozemnih) gostiju od potrošnje i/ili putovanja izvan granica svojih matičnih zemalja.
