Inina plinska platforma Ivana D potonula je zbog zamora materijala, loše zavarenih spojeva, a ni izvedba paltforme nije bila u potpunosti u skladu s originalnim dizajnom, pokazale su dvije neovisne analize koje je INA dostavila Povjerenstvu za istragu nesreće u kojoj je platforma potonula. Povjerenstvo je osnovalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Analize koje su proveli Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i vodeća međunarodna inspekcijska kuća Bureau Veritas potvrdile su ranije navode Ine kako uzrok nesreće nisu korozija ili loše održavanje platforme, već je nesreća posljedica sinergijskog djelovanja više čimbenika nastalih prilikom gradnje platforme, neujednačenosti mehaničkih svojstva materijala, konstrukcijske izvedbe pomoćnih elemenata pilona te njihovo zavarivanje i umor materijala, a na što INA nije mogla utjecati ili o istima mogla imati saznanja.
“Sam dizajn platforme je bio adekvatan za vrijeme kakvo je u tom trenutku vladalo na Jadranu, međutim svi smo svjesni da je u posljednjih 20 godina došlo do ekstremnih promjena vremenskih uvjeta. Uočene su neke nekonzistentnosti u materijalu, kao i određene pogreške u izvedbi varova na samim pilonima. Sve to zajedno dovelo je do pada paltforme Ivana. Korozija i održavanje su otklonjeni kao uzroci pada”, rekao je INA-in direktor istraživanja nafte i plina Nikola Mišetić.
Ivana D razlikuje se od svih ostalih platformi u Jadranu svojim dizajnom konstrukcije te načinom gradnje i postavljanja na morsko dno.
“Ivana D je monopod koji je imao znatno užu bazu, znatno uži profil pilona, potpuno drugačiju tehniku pričvršćivanja za morsko dno”, istaknuo je Mišetić.
Ostale platforme su sigurne, proizvodnja na njima nije ugrožena i nastavlja se prema planovima.
Analiza Bureau Veritas je pokazala kako su piloti i postolje platforme ispravno dizajnirani za predviđenu svrhu i uvjete u kojima se nalazila, uzimajući u obzir važeće standarde i analizu vremenskih prilika u vrijeme dizajniranja.
Inicijalna studija opravdanosti i izvedivosti djelomične dekomisije potonule platforme, koju je INA dodatno zatražila od Instituta Ruđer Bošković, pokazala je da bi znanstveno i stručno bilo opravdano potonulu platformu ostaviti na dnu kao umjetan greben, s obzirom na izrazito pozitivne učinke na bioraznolikost životinskog i biljnog svijeta na lokaciji.
tehnički relativno jednostavno, a znanstveno i stručno opravdano, pretvoriti u umjetni greben jer doprinosi zaštiti bioraznolikosti lokalnog područja i ugroženih vrsta.
Rezultati analize dostavljeni su Povjerenstvu za istragu velike nesreće, a Povjerenstvo će donijeti zaključak i konačnu odluku koja će se objaviti sukladno zakonu. Rezultate i zaključke neovisnih analiza INA je već iskoristila za preispitivanje i unaprijeđenije postojećih internih procedura i procesa.
Nakon što su aktivisti Greenpeace upozorili da is potonule platforme istječe plin, Mišetić je rekao da se ona nadzire jednom mjesečno podvodnim robotom te da do sada nije zamijećeno propuštanja plina niti negativni utjecaj na okoliš.
INA je za jesen najavila novi ciklus istraživanja u sjevernom Jadranu vrijedanu gotovo dvije milijarde kuna. U planu je otvaranje sedam do deset bušotina. Ako bi se istraživanja pokazala uspješnima, moglo bi se zadovoljiti 40 posto potreba za plinom u Hrvatskoj.
