Zagreb: U Zapruđu ugrađeni prvi polupodzemni spremnici

Polupodzemni spremnici služe za odlaganje otpada u višestambenim zgradama. Postavit će se na 751 lokaciji, a svaka lokacija će imati tri spremnika - za staklo, papir i metal. Prosječna cijena ugradnje po lokaciji iznosi oko 20.000 eura

121
polupodzemni spremnici

Na dvije zagrebačke lokacije, u Lojenovom prilazu i Ulici Damira Tomljanovića Gavrana u Zapruđu, ugrađeni su prvi setovi polupodzemnih spremnika. Tijekom ove godine mapiran je cijeli grad i određena je 751 lokacija za ugradnju 2.253 polupodzemna spremnika. Svaka lokacija imat će tri polupodzemna spremnika – za papir, plastiku i staklo.

U siječnju se planira ugradnja polupodzemnih spremnika na 10 lokacija u gradskim četvrtima Maksimir, Novi Zagreb istok, Sesvete, Stenjevec, Trnje, Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug, a ukupno je u 2025. u planu ugradnja 750 polupodzemnih spremnika na 250 lokacija.

Prosječna cijena ugradnje po lokaciji iznosi oko 20.000 eura, a ukupni trošak ugradnje iznosi oko 15 milijuna eura i bit će financiran iz gradskog proračuna.

Polupodzemni spremnici su djelomično ukopani ispod razine tla i služe za odlaganje otpada u višestambenim zgradama, a od dosadašnjih spremnika razlikuju se po tome što zauzimaju manju javnu površinu, a imaju veći volumen pa u njih stane više otpada. Njihovo pražnjenje bit će brže i tiše u usporedbi s dosadašnjim spremnicima, poručuju iz Grada Zagreba.

Namijenjeni su odlaganju plastične i metalne, papirnate, kartonske te ambalaže od stakla, a poklopac im je u boji otpada koji se u njih odlaže.

Miješani komunalni otpad i biootpad odlažu se, kao i do sada, u posebn, za njih predviđene spremnike unutar zgrade, a sve druge vrste otpada na reciklažna dvorišta.

Nakon prijelaznog razdoblja, u višestambenim zgradama kojima su spremnici dodijeljeni više neće biti spremnika za plastičnu i metalnu, papirnu i kartonsku ambalažu od 1.100 litara, a uklonit će se i okolni zeleni otoci. U polupodzemne spremnike ugradit će se sustav za kontrolu korištenja spremnika putem kartice, odnosno aplikacije. Tada će ih moći koristiti ograničeni broj stanara višestambenih zgrada. No, u prvo vrijeme neće biti ograničenja za otvaranje spremnika, a kada dođe do promjene, Grad će pravovremeno obavijestiti javnost.

Nastavlja se i ugradnja podzemnih spremnika u centru grada, čiji je obuhvat proširen na još tri mjesna odbora na istoku (MO Matka Laginje, Pavla Šubića i Kralja Zvonimira) te na Ilicu do Črnomerca. Do sada je postavljeno 149 podzemnih spremnika na 39 lokacija.

„Glavni ciljevi novog modela sakupljanja otpada su povećanje odvajanja otpada, te uklanjanje što većeg broja spremnika s javnih površina. U oba ta cilja postigli smo značajan napredak u protekle dvije godine, a sljedeće godine napravit ćemo još veći i vidljiviji iskorak u razvoju održivog sustava gospodarenja otpadom i unapređenju kvalitete života građana“, rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.

Nakon uvođenja novog modela udio odvojeno sakupljenog otpada u Zagrebu porastao je s 27,6 posto u 2022. na 41,6 posto u 2023. godini, odnosno u godinu dana Grad Zagreb je povećao udio odvojeno sakupljenog otpada za više od 50 posto i tako je zabilježio najveći skok od svih gradova u Hrvatskoj s više od 15.000 stanovnika, poručuju iz Grada.