Glas poduzetnika traži ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom

Ovakvim izmjenama zakona zabranio se rad i vlasnicima obrta ili trgovačkih društava koji rade sami, bez drugih zaposlenih, ili zapošljavaju članove svoje obitelji, čime se izravno zadire u ustavno pravo na nepovredivost vlasništva

50
zabrana rada nedjeljom
Cvjećari su među onima koji su najteže pogođeni zabranm rada nedjeljom i ograničenjem radnog vremena [Photo by Amina Filkins / Pexels]

Udruga Glas poduzetnika (UGP) održala je u petak konferenciju za medije na kojoj je najavila da će s 15 malih trgovaca podnijeti Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini s Ustavom, odnosno odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini koje su stupile na snagu 1. srpnja 2023. i kojima se zabranjuje rad nedjeljom i blagdanom te kojima se ograničava radno vrijeme trgovina. Udruga Glas poduzetnika smatra da su izmjene Zakona o trgovini diskriminatorne i predstavljaju izravno kršenje Ustava RH te povredu temeljnih poduzetničkih sloboda.

Press konferencija održana je u blizini mirogojskih arkada, u krugu cvjećarni jer su upravo cvjećari među onima koji su najteže pogođeni novim pravilima i zabrana rada nedjeljom i blagdanom dovodi u pitanje egzistenciju vlasnika cvjećarni, njihovih obitelji i zaposlenika.

U suradnji s odvjetničkim uredima Doroteje Jurčić i Mladena Dragičevića, Udruga Glas poduzetnika organizirala je i okupila svoje članove čije je poslovanje pogođeno izmjenama i dopunama Zakona o trgovini kako bi podnijela Ustavnom sudu Prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom u odnosu na zakonske odredbe Zakona o trgovini koje se tiču zabrane rada nedjeljom i blagdanom, kao i određivanja maksimalnog broja radnih sati pojedine trgovine. U zahtjev za ocjenu ustavnosti uključen je zahtjev da se do donošenja konačne odluke Vrhovnog suda sporne odredbe Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini obustave od primjene.

Odredbe Zakona o trgovini koje su stopile na snagu 1. srpnja dovode do nejednakosti trgovaca na tržištu tako što će se veliki trgovački lanci moći organizirati tako da jedna od njihovih prodavaonica u pojedinom gradu ili općini, pa čak i kvartu grada, rade svake nedjelje, dok malim trgovcima to nije omogućeno. Stavljanjem malih trgovaca u istu kategoriju s velikim trgovačkim lancima, ovaj zakon ignorira specifične potrebe malih obrta poput cvjećarnica, suvenirnica, pekarnica, tobacco shopova, malih trgovaca i poduzetnika sličnih djelatnosti. Ovim poduzetnicima radne nedjelje i blagdani donosile su značajan dio godišnjih prihoda, prosječno čak trećinu. Udruga Glas Poduzetnika traži uravnoteženi pristup u zakonodavstvu, koji će uzeti u obzir prava i interese svih relevantnih dionika.

“U zastupanju interesa svojih stranaka, ali i u svoje osobno, smatram da predmetne odredbe Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini nisu Ustavne. Osporavanim odredbama krše se temeljna ljudska prava i slobode, i to ustavne poduzetničke slobode te pravo na nepovredivost vlasništva, a koje svoje opravdanje ne mogu imati u zaštiti nekog drugog prava, kao što to zakonodavac želi nametnuti. I konačno, ovakvim izmjenama zakona zabranio se rad i vlasnicima obrta ili trgovačkih društava koji rade sami, bez drugih zaposlenih, ili zapošljavaju članove svoje obitelji, čime se izravno zadire u ustavno pravo na nepovredivost vlasništva, ali i na pravo na dostojanstveni život od svog rada. Imajući na umu sve iznesene razloge, uvjereni smo da će Ustavni sud temeljem našeg Prijedloga pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini s Ustavom RH te donijeti odluku kojom ukida sporne zakonske odredbe. Vjerujemo da će Ustavni sud prepoznati opasnost od nastanka nenadoknadive štete u slučaju da se primjena istih odredbi ne obustavi”, rekla je odvjetnica Doroteja Jurčić.

Zbog teških posljedica koju donosi ova izmjena zakona, poduzetnici i obrtnici odlučni su u svojoj namjeri da joj se suprotstave podnošenjem Prijedloga Ustavnom sudu. Naglašava se da je Ustavni sud već u dva navrata, i to 2004. i 2009. odlučivao o ustavnosti odredbi Zakona o trgovini kojima je bilo pokušano nametnuti zabranu rada nedjeljom te da je u oba slučaja takve odredbe zakona ukinuo iz razloga što je smatrao da iste dovode u nejednaki položaj trgovce koji sudjeluju na tržištu. Zaključci izneseni u istraživanju ekonomista Vuka Vukovića koje je provedeno 2021. pod nazivom “Što donosi zabrana rada nedjeljom” su da će zabrana rada nedjeljom u maloprodaji dovesti do pada broja zaposlenih i imat će direktan negativan učinak na rast BDP-a, podsjećaju iz Udruge Glas poduzetnika.

>>Otvaranje gospodarstva počelo zatvaranjem trgovina nedjeljom