Pandemija je u komunikacijskoj industriji zorno pokazala kako moramo unaprjeđivati vlastite komunikacijske i organizacijske vještine, kako bismo postigli bazično razumijevanje onih koji komuniciraju. Osvijestila je kolika je važnost komunikacije, što je svakako dobar utjecaj i posljedica, istaknula je Kristina Laco, direktorica i partnerica u agenciji Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri, za PoslovniFM, u emisiji Kuka-kultura komuniciranja.
“Ono što komunikaciju čini dobrom nije se promijenilo, kvalitetna komunikacija je uvijek dvosmjerna. Ako ne postoji dvosmjernost – ne postoji aktivno slušanje i uvažavanje onog što se čuje s druge strane – ne govorimo o diseminaciji informacija, tu do bitnije promjene, unatoč svemu, nije došlo. Ono što se dogodilo i promijenilo, tiče se kanala i alata, jer sada govorimo o korištenju tehnologija na jedan drugi način i konzumaciji nekih drugih alata koji prije pandemije nisu bili toliko rašireni i prisutni. Kada nismo mogli izlaziti iz svojih domova, onda smo naučili izlaziti u kazalište na TV ekranu, došlo je do booma u podcastima i sl. Dakle, više se radilo o prilagodbi kanala i alata nego o promjeni standarda”, smatra Laco.
Dodaje da se uz pomoć tehnologije puno toga može napraviti na daljinu, no isto tako je osviješteno da rad na daljinu ne može u potpunosti zamijeniti izravne kontakte među ljudima.
“Komunikacijska industrija i odnosi s javnošću kao sastavni dio, već po samom njihovom nazivu bave se odnosima s ljudima. A uspješnog odnosa nema bez kontakata”
Na upit je li i koliko pandemija “poremetila” odnos na relaciji agencija – klijent, Laco odgovara da su očuvani dobri odnosi između agencija i klijenata jer su se agencije pokazale kao agilne i spremne ponuditi klijentima prilagodbu novim uvjetima koji su nastali, tako reći, preko noći. “Agencije su prepoznale važnost interne komunikacije, a klijentima je upravo u tom segmentu trebalo pružiti puno podrške kako bi interna komunikacija s otvaranjem novih kanala i alata bila dobra.”
To potvrđuje i istraživanje koje je provela HURA – 54 agencije, koje zapošljavaju 1100 zaposlenih, u 2020. godini imale su ukupno milijardu i 750 milijuna kuna prihoda, što predstavlja 75 posto svih budžeta u oglašavanju i komunikacijskoj industriji u Hrvatskoj.
Društvene mreže postale su svojevrsno čudovište
Komunikacijskoj industriji društvene mreže su još jedan važan kanal i alat, kaže Laco. No, one mogu unesti i puno šuma u komunikacijski kanal, teško je probiti se u komunikaciji i izlučiti ono što je vjerodostojno i relevantno.
“Na neki način su društvene mreže postale svojevrsno čudovište, ali s druge strane kada ih koristimo na ispravan način kao kanal i na njih primijenimo odgovarajuće alate, onda su efikasne, jer ne s previše novaca i ne previše ljudi možemo uspješno komunicirati. Dosad nismo vidjeli da je bilo koji novi kanal ili alat u potpunosti ukinuo ili izbacio neki prethodni, oni egzistiraju skupa pri čemu se njihove uloge mijenjaju, kaže Laco. No moramo biti svjesni razlike koju čine mediji u odnosu na društvene mreže.
“Mediji više ne mogu bez društvenih mreža, ali bi bio opasno i ne bi bilo ispravno staviti znak jednakosti između medija i društvenih mreža”
– Medijske kuće, bez obzira o kojem području medijske industrije govorili, moraju investirati velik dio svojih prihoda u održavanje redakcija, moraju ulagati u kvalitetnu proizvodnje vlastitog sadržaja. To je ono što ih bitno razlikuje od društvenih mreža i uvijek će to tako biti. Ali naravno, mediji moraju biti i vješti u korištenju društvenih mreža kako bi kvalitetan sadržaj koji proizvode došao do krajnjih korisnika, smatra Laco.
Naša komunikacijska industrija osvaja brojne nagrade
Uspoređujući našu komunikacijsku industriju s drugima Laco ističe da ne kaskamo za najboljim praksama i u nekim od najrazvijenijih zemalja svijeta, a to potvrđuje činjenica da u komunikacijskoj industriji, kreativnoj industriji, osvajamo brojne nagrade u onome što se zove strateški komunikacijski menadžment i nigdje ne zaostajemo.
“Dakle, možemo biti ponosni i zadovoljni. No, naglasila bih da u hrvatskom društvu nema dovoljno odgovornosti za izgovorenu riječ”, jasno će Laco
O tome jesu li odnosi s javnošću strateška ili operativna funkcija pojašnjava da su i jedno i drugo. “Konkretno, strateški odnosi s javnošću su ono što danas zovemo strateškim komunikacijskom menadžmentom, a u operativnom dijelu je cijeli niz izvedbi tog strateškog komunikacijskog menadžmenta koji isto rade PR-ovci.”
Komunikacija se ne događa sama od sebe
Kristina Laco ističe još jednu važnu činjenicu – da komunikacijska industrija nikada nije bila atraktivnija, a da su odnosi s javnošću sve češći su odabir mladih koji nastavljaju obrazovanje.
– Razlog za to vidim u postojanju obrazovne vertikale. Naime, prije dvadesetak godina, kada je novinarstvo bilo popularnije među mladima, tada te obrazovne vertikale nije bilo. Mojoj generaciji i ljudima koji se bave strateškim komunikacijama ili drugim podvrstama PR-a, nije bilo na raspolaganju specijalističko obrazovanje u sustavu, nije se mogao birati fakultet, niti postdiplomski studiji, no to je sada sve dostupno. Zbog te dostupnosti došlo je do promjene. Izazov posla, kad govorimo o strateškom komunikacijskom menadžmentu, je pronaći renesansne ljude, u smislu širine poznavanja područja, jako različitih profila. Ovo je posao za koji se traži širina znanja, interesa i vještina, jer se radi o odnosima sa svim dionicima u društvu, smatra Laco.
– Jesmo li kao vrsta zbog svega što nam se dogodilo u zadnje dvije godine i još se događa postali bolji? Mogu odgovorno potvrditi da smo postali bolji komunikatori. Postalo nam je konačno jasno koliko je to teško i da se komunikacija ne događa sama od sebe te da je za postizanje bazičnog razumijevanja onih koji su uključeni u komunikaciju, treba uložiti puno truda. Kada preživiš recesiju, znaš što je cikličnost ekonomije i da nakon svakog pada ako si uporan i možeš izdržati dovoljno dugo, dolazi rast, zaključila je razgovor za PoslovniFM Kristina Laco.
Emisiju možete poslušati u nastavku, a cjeloviti tekst pročitajte na poslovniFM-u.