Pregled poreznih promjena koje su stupile na snagu 1. siječnja 2021.

Saznajte koliko iznosi najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa na plaću direktora u punom radnom vremenu za 2021. godinu; gdje je ukinut, a gdje smanjen prirez;, što se 1. siječnja promijenilo u sustavu poreza na dohodak, PDV-a i poreza na dobit

1066
pregled poreznih promjena

Početak godine tradicionalno je vrijeme kada na snagu stupaju novi zakoni ili izmjene i dopune postojećih zakona te razne uredbe i odluke. No 2021. godine nije iznimka, a glavne promjene su peti krug porezne reforme koji obuhvaća izmjene i dopune pet zakona – zakona o porezu na dohodak, zakona o porezu na dobit, zakona o PDV-u, zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom te zakona o financiranju lokalnih jedinica uprave im samouprave. Od 1. siječnja na snazi je i novi Zakon o strancima, Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, Uredba o minimalnoj plaći… Ovo je podsjetnik i pregled glavnih poreznih promjena koje su stupila na snagu 1. siječnja.

Minimalna neto plaća u 2021. iznosi 3.400 kuna

Od 1. siječnja 2021. minimalna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 3.400 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više nego li 2020. godine.

Iznos minimalne bruto plaće Vladinom uredbom povećan je na 4.250 kuna, odnosno za 187,49 kuna više nego u prošloj godini.

Minimalna plaća direktora za 2021. godinu

Prema Zakonu doprinosima minimalna bruto plaća direktora (zaposlenog člana uprave) od 1. siječnja ne smije biti niža od 5.967,65 kuna. To je za oko 5 posto odnosno za 285,35 kuna više u usporedbi s prethodnom godinom. u kojoj je minimalna plaća direktora iznosila 5.682,30 kuna.

Iznos od 5.967,65 kuna predstavlja najnižu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu. Najniža osnovica predstavlja umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65.

Neto iznos plaće ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja zaposlenog člana uprave.

Nova osnovica vrijedi za obračun plaće za siječanj koja se uobičajeno isplaćuje u veljači.

Osnovice za obračun doprinosa u 2021. godini

  • Najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa: 3.488,78 kn (umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,38);
  • Minimalna osnovica za obračun doprinosa članova uprave: 5.967,65 kn (umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65);
  • Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi obrta i ostalih samostalnih djelatnosti: 5.967,65 kn (umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65).
  • Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi obrta – utvrđuje dobit od samostalne djelatnosti: 10.099,10 kn (umnožak prosječne plaće i koeficijenta 1,1).
  • Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi slobodnog zanimanja i sportaša: 10.099,10 kn (umnožak prosječne plaće i koeficijenta 1,1).
  • Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi poljoprivrede i šumarstva: 5.049,55 kn (umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,55).

Niže stope poreza na dohodak te ukidanje ili smanjenje prireza

Od 1. siječnja snižene su stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto. Prema procjeni ministarstva financija smanjenje poreznih stopa moglo bi donijeti veća primanja za oko 900 tisuća poreznih obveznika. Povećanje, naravno, ovisi o visini njihova dohotka, olakšicama I stopi prireza.

Stoga je dobra vijest da su prirez od 1. siječnja ove godine ukinuli grad Čakovec te općine Antunovac, Bošnjaci, Pleternica i Zadvarje.

Neke općine i gradovi su od. 1. siječnja 2021. prirez smanjile:
  • Čazma – prirez smanjen s 10% na 5%
  • Slavonski Brod – prirez smanjen s 12% na 6%
  • Vinkovci – prirez smanjen s 13% na 10%
  • Perušić – prirez smanjen s 8% na 4%
  • Županja – prirez smanjen s 12% na 9%
  • Pakrac – prirez smanjen s 10% na 7%
  • Novska – prirez smanjen s 3% na 1%.

(Popis smo ažurirali, ali ispričavamo se ako smo nekoga ispustili)

Osnovni osobni odbitak, koji je promjenama koje su stupile na snagu prije godinu dana povećan na 4000 kuna, ostaje nepromijenjen. Također, svi do 25 godina starosti – prema godištu, a ne prema datumu rođenja – potpuno su oslobođeni poreza na dohodak, dok zaposleni u dobi od 26 do 30 godina plaćaju 50 posto poreza.

Od ukupno 2,8 milijuna zaposlenih i umirovljenih trenutno je njih 1,9 milijuna izvan “poreznih škara” jer im je mjesečni dohodak manji od osnovnog osobnog odbitka, navode iz Ministarstva financija.

Minimalna satnica za student servis povećana na 26,56 kuna

Minimalna satnica za studentski rad od 1. siječnja iznosi 26,56 kuna, što je oko 4,7 posto više od dosadašnjih 25,39 kuna. Odluku o minimalnoj naknadi za studentski ras donosi ministar znanosti i obrazovanja, a naknada se izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće podijeli sa 160.

Oporezivanje godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnih djelatnosti

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjena je s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti kao što su iznajmljivači stanova ili apartmana.

Ukinuto je oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka.

Građani koji iznajmljuju stan, ako ugovor ovjere kod javnog bilježnika, više neće morati sami nositi ovjereni ugovor u Poreznu upravu. Slanje ovjerenog ugovora poreznicima sada je obveza javnih bilježnika. Ako se ugovor sklapa bez ovjeravanja, građani ga i dalje moraju sami dostaviti Poreznoj upravi.

Strože sankcije za nesrazmjer dohotka i imovine

Od 1. siječnja strože su sankcije ako se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine. Do sada se takozvani drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine) oporezivao 50-postotnim uvećanjem više porezne stope od 36 posto, odnosno s 54 posto. S obzirom na to da je ta viša stopa os 1. siječnja smanjena na 30 posto, sada uvećanje iznosi sto posto, tako da “kaznena stopa” umjesto 54 posto iznosi 60 posto.

Iz zakona je brisana odredba koja je ministru financija omogućavala da pravilnikom propiše što se smatra znatnim odstupanjima između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju. Naime, praćenje stanja imovine fizičke osobe i izvora njezinog stjecanja uređeno je Općim poreznim zakonom.

Financijski efekt izmjena poreza na dohodak procjenjuje se na dvije milijarde kuna.

Digitalni nomadi oslobođeni su plaćanja poreza

Novim Zakonom o strancima uveden je pojam digitalnih nomada, koji podrazumijeva strance koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Hrvatske, ali ne poslodavcima na području naše zemlje. Kako se radi o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, zakonom o porezu na dohodak propisano je da se digitalni nomadi oslobođeni plaćanja poreza na primitke koje ostvaruju po osnovi tako stečenog statusa. Cilj je potaknuti ih da odaberu Hrvatsku za mjesto svog boravišta i rada. Za boravak u Hrvatskoj odobravat će im se nomadske vize na razdoblje od godinu dana.

Porez na dobit

Snižena stopa poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 mil. kuna
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit porezna stopa za poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjena je s 12 na 10 posto.
S 12 na 10 posto smanjena je i stopa poreza po odbitku prilikom isplate dividendi ili udjela u dobiti, a s 15 posto na 10 posto stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša i sl.).

Izmjene predviđaju i povoljniji porezni tretman za banke u slučaju otpisa ili reprograma kredita. Bankama se, naime, kao porezno priznati rashod priznaje iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama, iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.

Zakon o PDV-u

Zakon o PDV-u usklađen je s direktivama EU. Ukinuto je oslobođenja od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti do 22 eura iz trećih zemalja. Tako će hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz zemalja izvan EU-a od 1. srpnja 2021. godine plaćati PDV-a za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 eura (1.125 kuna).

Prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećan je sa 7,5 na 15 milijuna kuna. Ovu mogućnost koristi manje od 20 posto poduzetnika odnosno obveznika poreza na dodatnu vrijednost, navode iz Porezne uprave..

Proširena je mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana njihovih financijskih sredstava za PDV pri uvozu. Do sada je ova mjera vrijedila za opremu i strojeve, a u vrijeme posebnih okolnosti proširena je na sve. Sada je to zakonom propisano kao trajna mjera.

Fiskalizacija

Izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom blagajnički maksimum više nije propisan samim zakonom. Sada ge pravilnikom propisuje ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Od 1. siječnja na snagu su stupile i neke odredbe koje su usvojene u okviru prošlog paketa poreznih reformi, ali je poduzetnicima dan rok za prilagodbu od godinu dana. Riječ je obvezi fiskalizacije prodaje putem samouslužnih uređaja re obvezi iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.

Turistička članarina i naknada za funkcije šume

Od 1. siječnja članarina turističkoj zajednici smanjena je za 12 posto, a Porezna uprava rješenjem može izmijeniti visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnosti.

Uređen je i obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom na to da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.

Za izmjene Zakona o članarinama u turističkoj zajednici izrijekom je propisano da stupaju na snagu 1. siječnja, za razliku od izmjena Zakona o šumama. No, i te promjene stupile su na snagu početkom 2021. godine.

Sabor je izmjene Zakona o šumama izglasao 15. prosinca, u Narodnim novinama (145/2020) objavljene su 24. prosinca, a stupile su na snagu osam dana nakon objave. Izmjenama Zakona naknade za općekorisne funkcije šuma snižene su za oko 10 posto – s 0,0265 posto godišnjeg prihoda ili primitka na 0,024 posto. Prag za utvrđivanje obveze plaćanja te naknade povećan je s 3 na 7,5 milijuna kuna godišnjeg prihoda ili primitka.

Procjenjuje se da je time broj obveznika plaćanja naknade prepolovljen: s više od 10 tisuća obveznika na oko 10.500.