U prva tri kvartala 2022. u hrvatske startupe investirano 958,3 mil. USD

Na hrvatsko tržište dolaze četiri nova fonda rizičnog kapitala. U sljedećih pet godina količina novca koja će biti raspoloživa startupima bit će 10 puta veća nego je bila u proteklom razdoblju – oko 300 milijuna eura

34
Sudionici panela: Bernard Ivezić, Matija Nakić, Maja Brkljačić, Miryana Joksović i Vedran Blagus [Izvor: Algebra]

Za startupe nema zime, a unatoč oprezu investitora prema rizičnim ulaganjima, samo u prva tri kvartala prošle godine u domaće je startupe investirano čak 958,3 milijuna dolara, zaključeno je na Algebra startup meetupu, koji je održan na zagrebačkom kampusu Algebre, u Algebra Spark Event Space prostorijama.

Na hrvatsko tržište dolaze četiri nova fonda rizičnog kapitala. U sljedećih pet godina količina novca koja će biti raspoloživa startupima bit će 10 puta veća nego je bila u proteklom razdoblju – oko 300 milijuna eura. Puno novaca znači i velike probleme za fondove koji se moraju početi natjecati za startupe što čini cijeli ekosustav dosta dinamičnim i kompetitivnim, posebno u okruženju krize i gospodarske neizvjesnosti.

Utjecaj gospodarske krize te krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu na investicijsku klimu nije zanemariv, o čemu su na panel raspravi, uz Maju Brkljačić, voditeljicu Algebra LAB-a, govorili i Matija Nakić, osnivačica hrvatskog fintecha Farseera, koji je stasao upravo u Algebra LAB-u; Miryana Joksović, suosnivačica Arcion Labsa i članica Uprave ACAP-a, te veteran hrvatske startup investicijske zajednice Vedran Blagus, principal najstarijeg hrvatskog VC fonda South Central Venturesa. Predstavnici startup scene imali su tako prilike iz prve ruke čuti korisne savjete za preživljavanje turbulentnog društvenog i ekonomskog okruženja, ali i važnosti leadershipa od iskusnih startupaša.

“U krizi je važno da uvijek vodimo primjerom i na to se voditelji svakog startupa trebaju fokusirati. Investitori očekuju da će ovo razdoblje trajati 24 do 36 mjeseci. Najteže je seed stage startupima koji nisu u portfelju jer su za njih rizici najveći, kao i ovisnost o investitorima. Upravo zato najvažniji je dobar networking s potencijalnim investitorima: moj savjet je ne gledati samo njih, nego i kompanije u njihovu portfelju te tvrtke s kojima su povezani jer je u izgradnji te mreže poznanstava ključ budućeg uspjeha”, poručila je  Miryana Joksović iz Arcion Labsa.

Osvrnula se i na nedavna otpuštanja u tech zajednici: “Većina onih koji su bili ranije zaposleni u velikim tvrtkama teško se mogu prilagoditi startup kulturi tako da je pitanje kako uklopiti te talente u startup ekosustav. Oni su navikli na drugačije standarde rada, netipične za dinamiku malih poduzetnika koji tek kreću graditi svoje tvrtke”.

To da svaka kriza, pa tako i ova, može biti prilika uvidjela je Matija Nakić, osnivačica Farseera na svom primjeru: “Naš proces dobivanja investicije nije bio dramatičan i brzo smo se snašli. Investicije su ipak usporile gledamo li okruženje, dok je u prošle dvije godine kapitala bilo mnogo i dogodio se značajan skok u zapošljavanjima te ulaganjima u IT firme. Ja volim krize i mislim da su one dobra prilika za preispitati sebe i svoj biznis model. Ljudi koji su otišli iz velikih IT firmi poput Googlea će zasigurno brzo naći posao jer imaju vrhunska znanja i vratit će se u ekosustav i donijeti to novo znanje mladim kompanijama. Vjerujem da nas čeka zanimljivih par godina, posebno uz sve veći utjecaj AI-a”.

“U 2021. i 2022. kapital je bio jeftin, ne samo za startupe, nego i za fondove. U zadnjem kvartalu 2022. dogodio se značajan pad investicija. Novca ima, investicije su poljuljane, no nisu prestale”, naglasio je Vedran Blagus iz South Central Ventures.

Unatoč podacima o smanjenom investicijskom valu koji je posljedica globalnih ekonomskih zbivanja, panelisti su se složili kako je pred domaćom, ali i globalnom startup scenom izazovan period samo uvod u nastavak prosperitetnog razdoblja. Naime, pred startupima su sada novi izazovi u vidu ulaganja u istraživanja i razvoj, kao temelja novih inovacija koje mogu pomoći prebroditi krizu.

“Što se aktivnosti i interesa startupa tiče, nije došlo do smanjenja, dapače ima ih više nego ikada prije. Velik je broj prijavljenih i zainteresiranih za naš Lab, a tzv. zamor scene ili materijala ne postoji, po onome što mi vidimo – a to je reakcija na evente i same prijave –  vidi se živost scene. U Hrvatskoj je sve više investicijskih fondova koji liječe ranu nedostatka ranog kapitala poput Fil Rouge Capitala i South Central Ventures, koji omogućavaju startupima da ne razmišljaju o novcu, već o svom proizvodu ili usluzi koju razvijaju. Ne vidim razloga za zabrinutost za hrvatsku startup scenu, osim opreza potrebnog pri novim zapošljavanjima – posebno kod promjene kulture i prelaska na scaleup“, kazala je Maja Brkljačić. Dodale je kako se brojka od 500 – 600 startupa s početka prošle godine prema nekim procjenama popela na čak 900 koliko je procijenjeno krajem 2022. godine, time poručivši kako startup scena raste unatoč nepovoljnim okolnostima.

Na događanju su i dva startupa proizašla iz Algebrinog LAB-a, EcoWashers i TablePop, kroz petominutne pitcheve predstavila svoje inovativne ideje pred publikom. EcoWashers u nekoliko poteza omogućava korisniku da na pametnom telefonu naruči pranje vozila, a kroz sustav suhog eco pranja koriste jedinstvenu nano-tehnologiju koja je sigurna za okoliš i koja koristi minimalnu količinu vode. TablePop je platforma koja omogućava gostima beskontaktno naručivanje i plaćanje u ugostiteljskim objektima jednostavnim skeniranjem QR koda.

Svoje inovacije predstavio je i startup IoTaaP, a iskusni član startup i tech zajednice Ivo Spigel nazočnima je prezentirao svoj novi fintech projekt Pontyx.