Hrvatski MyBeeLine koriste i pčelari na Novom Zelandu

Startup MyBeeLine osmislio je mobilnu aplikaciju BeeRM (Beekeeping Resource Management) za pčelare koji žele pametnije pratiti podatke o svojim zajednicama kojom se koristi više od 1.500 pčelara iz 20 država svijeta

310
MyBeeLine
MyBeeLine tim

Najjednostavnije rečeno, MyBeeLine je digitalizacija pčelarstva, kaže Luka Klancir, komercijalni direktor startupa kojem je cilj olakšati svakodnevno poslovanje pčelara.

“Otkako smo zaplovili sektorom, shvatili smo da IT uvijek postoji u kontekstu realnog sustava. Uočili smo probleme članova obitelji i prijatelja pčelara koji nisu mogli pamtiti silne količine podataka. Stanje u pojedinim košnicama zapisivali bi na papire koji su se nerijetko gubili”.

Startup MyBeeLine, a kasnije softver namijenjen pčelarima, je rezultat projektnog zadatka na Fakultetu organizacije i informatike na kojem su studirali svi članovi tima – Zoran Antolović, Alen Huskanović, Suzana Rendulić, Ana Sakač i Davor Vrandečić. Vlasnici tvrtke su u međuvremenu postali Antolović i Huskanović, a pridružio im se i dugogodišnji prijatelj i kolega s fakulteta Klancir.

Savjeti i preporuke pčelarima

“Trudimo se kroz različite društvene kanale i vlastiti portal mybeeline.co educirati posjetitelje i podići svijest ljudi o važnosti pčela za naš ekosustav. Objavljujemo savjete i preporuke pčelarima, metode testiranje kvalitete meda kod kuće, uspješne pčelarske priče te inovacije i novosti iz svijeta pčelarstva.

Za MyBeeLine pišu pčelari iz različitih krajeva svijeta te dijele svoja iskustva s našim čitateljima. Nedavno smo napravili i redizajn portala u sklopu kojeg smo uveli regionalnu verziju koju nazivamo MyBeeLine Balkan”, objašanjava Klancir.

Za pčelare koji žele pametnije pratiti podatke o svojim zajednicama razvili su mobilnu aplikaciju BeeRM (Beekeeping Resource Management).

MyBeeLine
Aplikacija BeeRM (Beekeeping Resource Management)

Zajedno s pčelarima razvijaju alate koji im pomažu u radu, omogućavaju jednostavnu evidenciju podataka o zajednicama na pčelinjaku, neovisno o dostupnosti internet veze.

“Kroz jednostavno sučelje pčelar može u svega nekoliko koraka zabilježiti podatke o zajednici i pohraniti ih za kasniju analizu. Web aplikacija agregira sve podatke s terena te ih prikazuje u obliku grafa i virtualnog pčelinjaka.

Sustav podsjeća pčelara na nadolazeće zadatke, redovito osvježava vremensku prognozu za lokaciju pčelinjaka i upozorava na promjene vremenskih uvjeta i stanje zaliha potrošnog materijala. Kroz BeeRM pčelar može evidentirati prihode i troškove tijekom cijele sezone te na kraju mjeriti poslovni rezultat i uspjeh godine”, dodaje Klancir.

Studenti poduzetnici

U počecima svog poduzetničkog pothvata bilo im je vrlo teško uskladiti studentske i poslovne obveze obaveze. Ali, prevagnulo je poduzetništvo pa su obveze na Fakultetu stavljene u drugi plan.

“MyBeeLine tim je u 2015. godini imao prilike koje smo htjeli iskoristiti te smo zbog natjecanja i poslovnih sastanaka izgubili godinu na fakultetu”, prisjeća se Klancir.

“Zoran Antolović je tada već radio kao web developer u jednoj od najboljih hrvatskih development agencija, a zbog izostanaka je izgubio potpis iz kolegija u području web programiranja”, pojašnjava Klancir apsurde obrazovnog sustava.

“U početku smo se prijavljivali na sva studentska natjecanja, ali developerska konferencija Shift i Moj Zaba Start natječaj bili su ključne prekretnice u našem razvoju. Nakon što smo dobili financijsku potporu na ovim natječajima, odlučili smo se posvetiti isključivo portalu MyBeeLine i BeeRM aplikaciji.

Digitalizacija pčelarstva

Shvatili smo da ne možemo razvijati digitalizaciju pčelarstva samo pola vremena pa smo napustili dotadašnja radna mjesta u vodećim domaćim IT tvrtkama.”

BeeRM aplikacijom trenutačno se koristi više od 1.500 pčelara iz 20 država, a njihove su reakcije iznimno pozitivne. Najviše ih je Hrvatske i susjednih zemalja, ali ima ih i u SAD-u, Velikoj Britaniji, Grčkoj, na Novom Zelandu, u Australiji, Irskoj…

“Ljudi su svjesni da je digitalizacija sve neophodnija za opstanak bilo kojeg poslovanja, pa tako i pčelarstva”, uvjeren je Klancir. Dodaje kako je jedan od izazova s kojim se susreću
privlačenje i zadržavanje novih korisnika.

“Nije dovoljno da se korisnik samo registrira. Potrebno ga je ispratiti kroz proces upoznavanja i edukacije te ga pripremiti za samostalno korištenje sustava. Stvar je vrlo jednostavna, ali ako se korisnik u procesu izgubi ili frustrira, gubimo ga.

Sve treba biti izrazito jednostavno i intuitivno, a mi vjerujemo da korištenje softwarea u svakodnevnom radu ne smije biti kompliciranije od korištenja papira i olovke.”

Ljubav prema prirodi i pčelama

Međutim, korisnici kada jednom “shvate” aplikaciju, postaju svjesni da im ona olakšava, ubrzava i čini učinkovitijima sve procese.

“Djeca i unuci pčelara “stare škole” su najviše zainteresirani za naš sustav jer im tehnologija nije strana i vide potencijal korištenja aplikacije u pobijanju konkurencije. Pčelari su uistinu posebni ljudi koji se time ne bave isključivo iz komercijalnih razloga već prvenstveno iz ljubavi prema prirodi i pčelama”, kazuje Klancir.

“Nažalost, u zadnje vrijeme pčele su uvrštene na popis ugroženih vrsta, kako zbog pesticida tako i zbog ljudskog nemara. Primjenom tehnologije možemo pomoći pčelarima da jednostavnije obavljaju svoj posao, razvijaju snažne zajednice i tako doprinesemo opstanku pčela.”

Do korisnika MyBeeLine dolazi uz pomoć digitalnog marketinga. Na Facebooku imaju preko 8 tisuća pratitelja iz različitih dijelova svijeta. Svakodnevno objavljuju i blog sa savjetima, radovima, primjerima… Ključne su im, dodaje Klancir, preporuke zadovoljnih klijenata.

Aplikaciju se mjesečno naplaćuje ovisno o broju košnica. Za pčelare koji imaju do 30 košnica je besplatna, a za veće se kreće već od 0,99 kn po košnici mjesečno.

“Prihode ostvarujemo isključivo od prodaje aplikacije, te od marketinških aktivnosti na portalu. S obzirom na početni poslovni plan, vrlo smo zadovoljni jer nam se prihodi povećavaju svakim mjesecom”.

Rizik i neizvjesnost

Za sada nisu koristili državne poticaje za poduzetnike, a u poslovanju nisu koristili ni kapital ili investicije partnerskih tvrtki. Tvrtka ima pet stalno zaposlenih – u ovoj su godini zaposlili tri nova člana tima.

“Tražimo osobe koje će same predlagati poboljšanja i aktivnosti, koje će doprinositi razvoju poduzeća, a uz to se razvijati kao profesionalci u području koje sami odaberu i koje ih zanima. Želimo biti ti koji će zapošljavati stručnjake iz područja biznisa i tehnologije, a zadovoljstvo i osobni razvoj svakog zaposlenika su nam prioriteti.”

“Poduzetništvo se u Hrvatskoj uvijek povezuje s prevelikim rizikom i neizvjesnošću”, smatra ovaj mladi poduzetnik. Dodaje kako raditi za sebe, kada se vjeruje u ono što se radi, donosi motivaciju koje čovjek prije nije bio svjestan.

“Kod nas je svaki dan radni dan jer želimo uspjeti. Ne planiramo do mirovine raditi 15 sati dnevno, ali u ovim ključnim trenucima nije nam teško raditi subotu i nedjelju jer postižemo rezultate koji će nam omogućiti uspjeh.”

Želja im je postati najbolji prijatelj modernog pčelara. “Želimo postići da naši korisnici ni u ludilu ne pomišljaju na povratak tradicionalnim procesima pčelarstva već da se angažiraju i ohrabruju druge na unaprjeđenje. Planiramo bolju suradnju sa znanstvenicima iz područja pčelarstva kako bismo zajedno podigli razinu regionalnog pčelarstva.

U skoroj budućnosti planiramo i širenje na ostale zemlje članice Europske unije, Rusiju, te jačanje prisutnosti u već zastupljenim zemljama”, zaključuje Klancir.