Za kvalitetno obavljanje posla najvažnije su komunikacijske i digitalne vještine

Poslovne vještine koje su najvažnije za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla su izgradnja dobrih poslovnih odnosa, komunikacijske vještine, organizacija rada i upravljanje vremenom te digitalne kompetencije

37
Poslovne vještine

Zaposlene osobe u Hrvatskoj relativno pozitivno ocjenjuju svoje poslovne vještine, pritom dajući sebi najviše ocjene u timskom radu, digitalnim kompetencijama kao i komunikacijskim vještinama, dok se većina najlošije ocjenjuje u marketinškim kompetencijama. Dio je to rezultata velikog istraživanja koje je u svibnju i lipnju ove godine provela agencija Ipsos na zaposlenim osobama u Hrvatskoj starijima od 18 godina u povodu četvrte sezone Mastercardovog projekta Uplift, namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

Cilj istraživanja je pružiti uvide u zadovoljstvo i preferencije zaposlenika, pomažući tako tvrtkama da osiguraju bolje radne uvjete te privuku i zadrže talente usred značajnih izazova s radnom snagom.

Istraživanje je pokazalo i da ispitanici smatraju kako je za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla najvažnije imati kompetencije poput izgradnje dobrih poslovnih odnosa (90%), komunikacijskih vještina (90%), organizacije rada i upravljanja vremenom (89%) te digitalnih kompetencija (89%). Općenito, većina ispitanika se slaže da su među manje važnim kompetencijama za dobro obavljanje posla prezentacijske vještine, administracija kao i znanje iz marketinga.

Mlađe osobe žele edukacije iz marketinga, žene iz prezentacijskih vještina

Upitani u kojim bi se segmentima htjeli dodatno educirati, čak 43 posto ispitanika ističe strane jezike. Nakon toga slijede edukacije o upravljanju stresom, digitalnim vještinama, prezentacijske vještine te javni nastup. Na začelju potrebnih edukacija su one iz područja izgradnje dobrih poslovnih odnosa (12%), poslovne administracije (12%) te timskog rada (9%).

Zanimljivi su i rezultati iz poželjnih dodatnih edukacija na temelju spola i dobi. Naime, želju za dodatnim edukacijama iz prezentacijskih vještina u značajno većoj mjeri iskazuju žene, za razliku od muškaraca čiji je interes također značajno kada je riječ o edukaciji o upravljanju stresom. Mlađe osobe (do 30 godina) u većoj mjeri žele dodatne edukacije iz marketinga. Zaposlenici u javnom sektoru u većoj mjeri žele se educirati u području upravljanja konfliktnim situacijama, dok je želja za navedenim kod zaposlenika u privatnom sektoru manja.

Trebaju li turistički djelatnici posebne edukacije

U sklopu istraživanja građani su upitani u kojoj industriji bi htjeli raditi, a posao u IT-ju opravdava svoju titulu jednog od najpoželjnijih – čak 42 posto ispitanih bi radilo u tom sektoru. Slijede farmacija i financijski sektor. U ugostiteljstvu i turizmu rado bi se zaposlilo 22 posto ispitanika, pa ovaj sektor ne spada među najpoželjnije prema analiziranim industrijama u ovom istraživanju, no popularniji je od prehrambene industrije i trgovine.

S obzirom na to da je turizam najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj (zbog čega je projekt Uplift usmjeren upravo ka poduzetnicima u tom sektoru), kroz istraživanje se dodatno ispitalo što zaposleni građani misle o tom sektoru. Ispitanici se, njih 76 posto, slažu s tvrdnjom da bi turistički djelatnici trebali prolaziti posebne edukacije kako bi mogli obavljati posao što efikasnije i u skladu s potrebama turista, a samo njih 21 posto smatra da svatko može raditi u turizmu jer to ne zahtijeva specifična znanja.

Nešto manje od polovice ispitanih misli da se ne može dobro živjeti isključivo od sezonskog rada u turizmu, a njih 43 posto drži i da su djelatnici premalo plaćeni za obavljeni posao.

Ispitanici koji su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu kao najveće probleme s kojima se susreću vide nedostatak slobodnih dana, nakon čega slijedi previše radnih sati te niska plaća i loš odnos gostiju. Najmanje problema imaju s fizičkim uvjetima rada i u odnosu s nadređenima. Među svim problemima njih 33 posto navodi i nedostatak prilike za stjecanjem dodatnih vještina.

Da su dodatne edukacije, posebno u području digitalnih vještina, važne za sve zaposlenike i poduzetnike prepoznao je Mastercard. Upravo je na toj ideji dugoročnog i održivog ulaganja u znanje pokrenuo projekt Uplift koji je posebno usmjeren na podršku mikro, malim i srednjim poduzetnicima te zaposlenicima u turizmu, ugostiteljstvu i srodnim djelatnostima kao i OPG-ovima.

Novi ciklus Uplift akademije

Uplift pruža poduzetnicima potrebna znanja i vještine za razvoj i realizaciju poslovnih ideja. U sklopu projekta, u suradnji s Algebrom, pokrenuta je Uplift akademija, sveobuhvatni obrazovni program namijenjen malim poduzećima u Hrvatskoj.

Do sada je Uplift akademiju pohađalo 104 poduzetnika iz svih krajeva Hrvatske, a do 1. listopada 2024. otvoren je natječaj za četvrtu sezonu. Prijaviti se mogu svi zainteresirani predstavnici mikro, malih i srednjih poduzeća iz sektora turizma, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti te vlasnici OPG-ova.

Osigurane su 32 stipendije za polaznike koji će osim edukacije kroz deset modula (Leadership, Alati digitalne transformacije, Poduzetništvo i inovacije, Upravljanje destinacijom, Osnove upravljanja financijama, Turizam i ekonomija doživljaja, AI u marketinškim komunikacijama, Četvrta industrijska revolucija i industrija 4.0, Posvećenost rastu i rezultatima, Korisničko putovanje) od studenog ove godine do ožujka 2025. raditi u timovima pod vodstvom mentora te razvijati vlastite projekte digitalne transformacije u turizmu. Na kraju će svoje projekte prezentirati potencijalnim investitorima, a pobjednički tim očekuje i novčana nagrada.