Venecija tone, Berlinski metro propada u zemlju, a površina zemlje se na pojedinim mjestima podigla i do dva metra nakon potresa u Japanu i nuklearne katastrofe u Fukushimi. Sve to su podaci koje znamo zahvaljujući programu Europske svemirske agencije i Europske komisije Copernicus, teškom više od 10 milijardi eura, koji je u petak predstavljen u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca.
Copernicus je EU program usmjeren ka razvoju Europskog informacijskog servisa zasnovanog na satelitima za opažanje Zemlje, podacima s kopna i drugih doprinosećih misija. Na čelu inicijative nalazi se Europska komisija (EC) u partnerstvu s Europskom svemirskom agencijom (ESA) i Europskom agencijom za okoliš (EEA).
Copernicus nam omogućava uvid u “zdravlje” Zemlje
Ideja programa je objedinjenje opažanja sa satelita i senzora na površini Zemlje zajedno s postojećim modelima za dobivanje pravo vremenskih i točnih informacija vezanih za zaštitu okoliša i sigurnost. Program nadzire atmosferu, oceane i kopnene površine i tako omogućava uvid u “zdravlje” Zemlje u svakom trenutku. Korištenje i primjena njegovih podataka otvaraju velike mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo.
Kako je na predstavljanju programa istaknuo prof. dr. sc. Željko Bačić sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta, studije EK pokazuju da će do 2030. za poslove neposredno vezane uz Copernicus biti otvoreno 48.000 radnih mjesta. “Do 2035. biznis zasnovan na EO podacima i servisima bit će težak 131 milijardu eura. Budući da Hrvatska predstavlja 1 posto EU-a, možemo povući paralelu i reći da bi u Hrvatskoj samo ovaj segment digitalnog biznisa trebao tada iznositi 1,3 milijarde eura, što je danas iznos opsega ukupnog IT biznisa u Hrvatskoj“, rekao je Bačić.
“Dobro znamo da je informacija danas izuzetno važna, ali informacija koja je prostorno definirana je posebno važna i tiče se geodetske struke. Geoinformatika zauzima sve važnije mjesto i spaja klasičnu geodeziju i informatiku, a suradnja geodetskih i informatičkih tvrtki danas je sve veća. Interes naše struke je što brži razvoj geoinformatike. U tome ovdje vidim potencijal i dobrobit za gospodarstvo te općenito za stanovništvo. Drago nam je da smo uključeni u ovaj projekt i rado smo mu se odazvali. Suradnja s akademskim institucijama izuzetno nam važna pa i u tome vidimo važnost ovog projekta“, izjavio je Željko Perić, predsjednik HUP-ove Udruge geodetsko geoinformatičke struke.
Doprinos razvoju digitalnog gospodarstva
Boris Drilo, predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, naglasio je da se program izvrsno uklapa u Nacionalnu koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta, s ciljem razvoja informacijsko-komunikacijskog gospodarstva u Hrvatskoj. “Nije riječ o znanstvenom projektu u laboratoriju relevantnom za uži krug ljudi, već o proizvodu istraživanja kojeg treba primijeniti u stvarnom životu i pokazati njegovu vrijednost“, rekao je Drilo.
Copernicus prikuplja podatke kroz dvije glavne komponente: svemirsku komponentu i In-situ podatke. Svemirska komponenta sastoji se od satelita za opažanje Zemlje koji su opremljeni velikim brojem senzora koji mjere i registriraju niz parametara i pojava. Svemirska komponenta dijeli se u dvije skupine misija, a to su Sentinel sateliti i druge, doprinoseće misije. In-situ sistem sastoji se od niza stanica koji prikupljaju atributne podatke pomoću raznih senzora na zemlji, moru i u zraku.
Sirove i obrađene podatke satelitskih i In-situ senzora Copernicus program stavlja korisnicima na raspolaganje putem Copernicus servisa. Servisi Copernicus programa podijeljeni su u šest tematskih područja: zemlja, more, atmosfera, promjena klime, upravljanje kriznim situacijama i sigurnost.
Široka primjena prikupljenih podataka
Tako program Copernicus pruža širok raspon primjena, od civilne zaštite, urbanog i regionalnog planiranja, praćenja klimatskih promjena, zaštite okoliša, razvoja ruralnih područja i poljoprivrede, energetskog razvoja, zdravstva, turizma, transporta, praćenja razine mora, upravljanja hitnim situacijama i slično. Primjenom kombiniranih podataka satelitskih misija i zemaljskih stanica Copernicus pruža korisnicima podatke u blizu-realnom vremenu na globalnoj razini. Podaci se koriste i za lokalne i regionalne potrebe te nam omogućuju bolje shvaćanje našeg planeta a sve to je bez naknade dostupno svim korisnicima.
Različite usluge koje nudi program pomažu u rješavanju nekih od najtežih ekoloških izazova kao što su sigurnost hrane, porast razine mora, prirodne katastrofe, urbanizacija, otapanje ledenjaka ili sveobuhvatne klimatske promjene.
Na konferenciji je tako izdvojen primjer Estonije, koja je koristila njegove podatke kako bi provjerila slijede li farmeri zadane uvjete za korištenje poljoprivrednih subvencija. Na taj način Copernicus je pomogao u smanjenju lažnog korištenja subvencija, a uštede iznose oko 500.000 eura godišnje.
Također, korišten je za kartiranje poplava podzemnih voda u Irskoj. Upravo zahvaljujući Copernicusu, podaci o poplavama danas se mogu prikupiti na razini koju se ranije smatralo neostvarivom i na taj način pravovremeno pružiti informacije relevantnim tijelima. Sentinel sateliti koji se koriste u okviru programa ujedno mogu biti korisni u otkrivanju atraktivnih skrivenih mjesta kulturne baštine za kojima se traga desetljećima, kao i na temelju obrisa na tlu ukazati na skrivene arheološke artefakte.
Copernicus Hackathon u listopadu
“Neograničenim načinima primjene ovih fascinantnih podataka koji mogu snažno utjecati na budućnost Zemlje, uskoro će moći pridonijeti hrvatski programeri, poduzetnici, stručnjaci različitih profila, kao i učenici i studenti, putem Copernicus Hackathona, 24-satnog natjecanja na kojem će timovi kreirati aplikacije za korištenje njegovih podataka“, najavio je organizator Copernicus Hackathona Zvonimir Nevistić sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta.
Kako je dodao, natjecanje će se održati 23. i 24. listopada, s ciljem kreiranja proizvoda koji u odabranom području primjene mogu znatno unaprijediti kvalitetu života, ekonomiju ili pak zaštitu okoliša. „Pobjednički tim u profesionalnoj kategoriji dobit će mjesto u Copernicus Accellerator programu, dok će pobjednici u učeničkoj kategoriji i po tematskim područjima dobiti druge vrijedne nagrade“, zaključio je Nevistić.
