Što Direktiva o univerzalnom punjaču donosi potrošačima i proizvođačima

Cilj Direktive je smanjiti količine elektroničkog otpada, potrebu za kupnjom punjača i pojednostavniti korisnicima svakodnevnu uporabu elektroničkih uređaja

87
univerzalni punjač
Ilustracija Pixabay

Od 28. prosinca svi prijenosni elektronički uređaji male i srednje veličine koji se prodaju u Europskoj uniji (EU) moraju biti kompatibilni s USB-C priključcima za punjenje.

Uredba obuhvaća mobilne telefone, tablete, digitalne kamere, slušalice, slušalice s mikrofonom, konzole za videoigre, prijenosne zvučnike, e-čitače, tipkovnice, miševe, prijenosne navigacijske sustave i slušalice koje se mogu “puniti žičanim kabelom i mogu raditi uz snagu do 100 vata”.

Direktiva o univerzalnim punjačima

Tako je propisano Direktivom 2022/2380, koja se popularno naziva Direktivom o univerzalnim punjačima. Primjenjuje se na sve što EU definira kao radio opremu, a to su električni ili elektronički proizvodi koji emitiraju ili primaju radio valove u svrhu “komunikacije i/ili radioodređivanja”.

Direktivu je Vijeće EU-a odobrilo u listopadu 2022., a proizvođačima je do 28. prosinca 2024. dano prijelazno razdoblje da prilagode svoje dizajne i osiguraju usklađenost.

Primjena i na prijenosna računala

Od 28. travnja 2026. Direktiva će se primjenjivati i na prijenosna računala.

Cilj Direktive je smanjiti količine elektroničkog otpada, potrebu za kupnjom punjača i pojednostavniti korisnicima svakodnevnu uporabu elektroničkih uređaja.

Anna Cavazzini, predsjednica Odbora Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, poručila je kako primjena Direktive predstavlja “značajan korak u pogodnostima za potrošače i u odgovornosti prema okolišu”.

“Nova pravila usmjerena su na rješavanje problema otpada: procjenjuje se da kućanstva u Europskoj uniji svake godine odbace stare punjače u vrijednosti od 250 milijuna eura. Nova pravila smanjit će potrebu za kupnjom punjača”, rekla je Cavazzini.

Univerzalni punjač i utjecaj na proizvođače i trgovce

Europski parlament poručio je pak da će “pomno pratiti” kako se proizvođači prilagođavaju ovim promjenama.

Proizvođači elektroničkih uređaja dugo su se opirali naporima EU-a da standardizira tehnologije punjenja, a među najupornijima je bio Apple koji je zabrinut da bi nova pravila mogla negativno utjecati na inovacije.

No, i Apple je prihvatio Direktivu i prešao na a USB-C standard na svojim uređajima. Uglavnom, većina uređaja na tržištu obuhvaćenih Direktivom već koriste USB-C.

Vlastiti priključci za punjenje nisu zabranjeni

Zanimljivo je da Direktiva nije zabranila vlastite priključke za punjenje. Ona propisuje da hardver mora imati mogućnost punjenja putem USB-C. Tako je, na primjer, MacBook s ​​MagSafeom usklađen s Direktivom jer se može puniti s Appleovim magnetskim konektorom i tehnologijom koju propisuje Uredba EU-a.

Prema Uredbi proizvođači, uvoznici i distributeri mogu prodavati postojeće zalihe uređaja koji su proizvedeni po pravilima koja su vrijedila do 28. prosinca, ali ne mogu više naručivati ni isporučivati nove količine uređaja. No, čini se da trgovci ionako povlače iz prodaje uređaje koji nisu usklađeni s novim pravilima ili ih preusmjeravaju na tržišta koja njima nisu obuhvaćena.

Uspostavljanje univerzalnog standarda za punjače samo je jedan segment Direktive. Ona također obuhvaća propise o brzom punjenju, odvojenu prodaju punjača i uređaja te uvođenje poboljšanog označavanja. Sve bi to trebalo pojednostavniti život korisnicima.

Brzo punjenje

Brzo punjenje definirano ja kao sve što se može puniti putem žice s “naponom većim od 5 volti, strujom većom od 3 ampera ili snagom većom od 15 vata”. Kada uređaji dosegnu ovaj prag, moraju raditi s USB Power Delivery (USB PD), protokolom za punjenje koji uređajima omogućuje napajanja putem USB-a koji omogućuje i prijenos podataka. Neki uređaji, poput iPhonea i portfelja Google Pixela, već neko vrijeme koriste ovaj standard, dok drugi uređaji koriste standarde koji nemaju podršku za USB PD.

Direktiva teži osigurati da uređaji koji nude brzo punjenje budu kompatibilni sa svim punjačima. Potrošači bi, dakle, trebali moći koristiti maksimalnu brzinu koju oprema za punjenje podržava. Ključno je da puna funkcionalnost USB PD-a bude omogućena i da je ne smije ometati niti jedan drugi protokol za punjenje.

Za potrošače ovo u početku može biti zbunjujuće, ali s obzirom na to da se hardver koji ljudi posjeduju polako zanavlja, Direktiva bi trebala ovaj proces pojednostavniti.

Prodaja elektroničkih uređaja bez punjača

Treći segment Direktive je mogućnost da potrošači kupe novi elektronički uređaj bez novog punjača. Time se želi zaustaviti gomilanje otpada koji nastaje zbog toga što kupci posjeduju previše dupliciranih punjača koji ostaju neiskorišteni.

Apple je već prestao prodavati svoje uređaje s punjačima, a u tome ga prate i drugi proizvođači. Za potrošače će to biti jedna od većih promjena. Ljudi su navikli da s novim uređajem dobiju i punjač, a sada ga više neće dobivati.

Snalaženje bi im trebao olakšati novi, vizualni standard označavanja. Oznake će pokazivati kolika je minimalna količina energije potrebna za punjenje uređaja te kolika je maksimalna dopuštena snaga. Druga oznaka će pokazivati podržava li uređaj USB PD protokol.

U Direktivi nisu izričito navedeni dronovi pa nije jasno uklapaju li se oni u druge kategorije, poput digitalnih kamera. Za takve slučajeve Europska komisija kaže da će “kontinuirano procjenjivati ​​razvoj tržišta, fragmentaciju tržišta i tehnološki napredak” kako bi popis uređaja obuhvaćenih Direktivom bio što relevantniji i ažurniji.

Za nadzor odgovorne države članice

Bežično punjenje također nije obuhvaćeno direktivom. Komisija za sada kaže da će “promicati harmonizaciju” prakse kako bi se “izbjegla fragmentacija unutarnjeg tržišta u budućnosti i bilo kakvi negativni učinci na potrošače i okoliš”.

Za nadzor provedbe Direktive odgovorne su države članice. One će propisivati mjere za one koji se ne pridržavaju Direktive, uključujući novčane kazne i prisilno povlačenje neusklađene opreme.

Upitno je hoće li nacionalna tijela uspjeti kontrolirati ogroman priljev jeftinih uređaja koja dolaze iz trećih zemalja. Veliki proizvođači poput Samsunga ili Applea pridržavat će se Direktive, jer su svjesni da će biti pod pojačanim nadzorom regulatora, ali upitno je koliko brzo će se Direktivi prilagoditi manje tvrtke i hoće li nadzor nad njima biti jednako kvalitetan.