Svjetska ljestvica digitalne konkuretnosti 2018: Hrvatska napredovala za četiri mjesta

U novom izvješću Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne Hrvatska je zauzela 44. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije

88
Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018

Hrvatska se na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti konačno pomaknula naprijed. U novom izvješću IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018., kojeg svake godine objavljuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, zauzela je 44. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije, što je poboljšanje pozicije za 4 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

“Rezultat je to i pozitivnih iskoraka koje je napravila Vlada u afirmaciji informacijskih tehnologija u javnom sektoru i obrazovanju te daljnjim pomacima u korištenju e-usluga”, rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Odmah iza Hrvatske na ljestvici je Jordan, koji je napredovao za 11 mjesta i to je, uz Indiju koja je napredovala s 58. na 48. mjesto, najveći napredak. Rumunjska je napredovala za sedam mjesta i sada je 47., dok je Slovačka pala s 43. na 50. mjesto.

Na vrhu je SAD potisnuo Singapur i Švedsku na drugo i treće mjesto. Upada u oči i to da je Estonija tek 25. na ljestvici, usprkos snažnom razvoju digitalnih usluga.

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, kojem je u Hrvatskoj lokalni partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine, a metodolgija nije znatnije promijenjena još od 1997. godine, uslijed čega postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duže razdoblje.

Znanje, tehnologija i spremnost za budućnost

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti analizira i rangira sposobnost zemalja da usvoje digitalne tehnologije kako bi potaknuli njihovu primjenu u javnim uslugama, poslovnim modelima i društvu općenito. Temelji se na analizi tri faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u tri podfaktora koji sadrže ukupno 50 kriterija.

Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija.

Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura).

Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane vlade, gospodarstva i društva općenito.

“ICT je horizontalna industrija koja utječe i omogućava rast konkurentnosti i svih ostalih industrija, uključujući i javni sektor. Snažnijom primjenom ICT-a možemo ubrzati razvoj i omogućiti prosperitet Hrvatske”, rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

“Kako bismo dosegli potrebne tehnološke standarde i značajnije pomake u ovom dijelu, moramo se još odlučnije postaviti na provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva. Ne smijemo odlagati promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira te donošenja odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture”, istaknuo je Mudrinić.

Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske

20182017Promjena
Ukupan rang na ljestvici44484
Znanje43507
Talent59590
Obuka i obrazovanje36415
Koncentracija znanja32353
Tehnologija4947-2
Pravni okvir5552-3
Kapital52520
Tehnološki okvir4340-3
Spremnost za budućnost54562
Usvajanje tehnologije37436
Poslovna agilnost6362-1
IT integracija4946-3

Na razini 3 faktora digitalne konkurentnosti pozitivni pomaci napravljeni su:

  • Znanje – obuka i obrazovanje te poboboljšanje indeksa koncentracije znanja;
  • Spremnost za budućnost – poboljšanje indeksa usvajanja tehnologije.

Indikatori koji poboljšavaju našu poziciju u okviru 3 osnovna stupa digitalne konkurentnosti su:

  • Znanje – Odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije.
  • Tehnologija – Investicije u telekomunikacije.
  • Spremnost za budućnost – e-sudjelovanje.

Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori:

  • međunarodno iskustvo
  • strana visoko kvalificirana radna snaga
  • obuka zaposlenika
  • imigracijski zakoni
  • stavovi prema globalizaciji
  • agilnost kompanija
  • korištenje velikih podataka i analitike
  • transfer znanja
  • javno privatno partnerstvo

Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine, a metodolgija nije znatnije promijenjena još od 1997. godine, uslijed čega postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duže razdoblje.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti

2018Zemlja20172018Zemlja2017
1SAD3 33Češka32
2Singapur1 34Slovenija34
3Švedska2 35Latvija35
4Danska5 36Poljska37
5Švicarska8 37Čile40
6Norveška10 38Kazahstan38
7Finska4 39Tajland41
8Kanada9 40Rusija42
9Nizozemska6 41Italija39
10UK11 42Saudijska Arabija36
11Hong Kong7 43Bugarska45
12Izrael13 44Hrvatska48
13Australija15 45Jordan56
14Južna Koreja19 46Mađarska44
15Austrija16 47Rumunjska54
16Tajvan12 48Indija58
17UAE18 49Južna Afrika47
18Njemačka17 50Slovačka43
19Novi Zeland14 51Meksiko49
20Irska21 52Turska52
21Island23 53Grčka50
22Japan27 54Cipar53
23Belgija22 55Argentina57
24Luksemburg20 56Filipini46
25Estonija26 57Brazil55
26Francuska25 58Ukrajina60
27Malezija24 59Kolumbija58
28Katar28 60Peru62
29Litva29 61Mongolija61
30Kina31 62Indonezija 59
31Španjolska30 63Venezuela63
32Portugal 33   

SAD potisnuo Singapur i Švedsku

Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Singapur, Švedska, Danska i Švicarska. Među prvih deset je sedam europskih zemalja, a među prvih 25 ih je 14. Izvješće pokazuje da zemlje u kojima vladine institucije podržavaju i uključuju digitalizaciju u svoj razvoj prednjače u tehnološkim inovacijama.

“Sjedinjene Države napredovale su u znanju i tehnologiji. Napredak u znanju rezultat je obučavanja zaposlenika i povećenja udjela znanstvenog i tehnološkog kadra među zaposlenicima. Napredak u tehnološkom segmentu rezultat je pozitivnih pomaka u svim potkategorijama, uključujući mrežnu infrastrukturu”, rekao je Arturo Bris, direktor Institut za razvoj poslovnog upravljanja.

Rezultati pokazuju da se u nekim zemljama pojavljuje “prilagodljiva neravnoteža” ili neusklađenost između visoke razine obuke i obrazovanja i stavova o digitalizaciji. Takva situacija zamjetna je u Austriji, Maleziji i Rusiji. Na primjer, Austrija se u obučenosti i obrazovanju nalazi na 7. i 12. mjestu, ali njihova uspješnost u prihvaćanju novih tehnologija je relativno niska – tek su 25. i 39. po prilagodljivosti stavova.

Singapur je pao na drugo mjesto. Usprkos visokoj razini znanja i tehnologij što čini povoljno okruženje za razvoj, društveni stavovi prema usvajanju novih tehnologija i spremnost poduzeća da iskoriste prednosti digitalnih tehnologija su na prilično niskoj razini.