Svjetska ljestvica digitalne konkuretnosti 2018: Hrvatska napredovala za četiri mjesta

U novom izvješću Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne Hrvatska je zauzela 44. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije

u 6:56 Zadnja izmjena: 21.06.2018 u 6:56
81
Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018

Hrvatska se na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti konačno pomaknula naprijed. U novom izvješću IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018., kojeg svake godine objavljuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, zauzela je 44. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije, što je poboljšanje pozicije za 4 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

“Rezultat je to i pozitivnih iskoraka koje je napravila Vlada u afirmaciji informacijskih tehnologija u javnom sektoru i obrazovanju te daljnjim pomacima u korištenju e-usluga”, rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Odmah iza Hrvatske na ljestvici je Jordan, koji je napredovao za 11 mjesta i to je, uz Indiju koja je napredovala s 58. na 48. mjesto, najveći napredak. Rumunjska je napredovala za sedam mjesta i sada je 47., dok je Slovačka pala s 43. na 50. mjesto.

Na vrhu je SAD potisnuo Singapur i Švedsku na drugo i treće mjesto. Upada u oči i to da je Estonija tek 25. na ljestvici, usprkos snažnom razvoju digitalnih usluga.

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, kojem je u Hrvatskoj lokalni partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine, a metodolgija nije znatnije promijenjena još od 1997. godine, uslijed čega postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duže razdoblje.

Znanje, tehnologija i spremnost za budućnost

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti analizira i rangira sposobnost zemalja da usvoje digitalne tehnologije kako bi potaknuli njihovu primjenu u javnim uslugama, poslovnim modelima i društvu općenito. Temelji se na analizi tri faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u tri podfaktora koji sadrže ukupno 50 kriterija.

Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija.

Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura).

Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane vlade, gospodarstva i društva općenito.

“ICT je horizontalna industrija koja utječe i omogućava rast konkurentnosti i svih ostalih industrija, uključujući i javni sektor. Snažnijom primjenom ICT-a možemo ubrzati razvoj i omogućiti prosperitet Hrvatske”, rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

“Kako bismo dosegli potrebne tehnološke standarde i značajnije pomake u ovom dijelu, moramo se još odlučnije postaviti na provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva. Ne smijemo odlagati promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira te donošenja odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture”, istaknuo je Mudrinić.

Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske

2018 2017 Promjena
Ukupan rang na ljestvici 44 48 4
Znanje 43 50 7
Talent 59 59 0
Obuka i obrazovanje 36 41 5
Koncentracija znanja 32 35 3
Tehnologija 49 47 -2
Pravni okvir 55 52 -3
Kapital 52 52 0
Tehnološki okvir 43 40 -3
Spremnost za budućnost 54 56 2
Usvajanje tehnologije 37 43 6
Poslovna agilnost 63 62 -1
IT integracija 49 46 -3

Na razini 3 faktora digitalne konkurentnosti pozitivni pomaci napravljeni su:

  • Znanje – obuka i obrazovanje te poboboljšanje indeksa koncentracije znanja;
  • Spremnost za budućnost – poboljšanje indeksa usvajanja tehnologije.

Indikatori koji poboljšavaju našu poziciju u okviru 3 osnovna stupa digitalne konkurentnosti su:

  • Znanje – Odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije.
  • Tehnologija – Investicije u telekomunikacije.
  • Spremnost za budućnost – e-sudjelovanje.

Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori:

  • međunarodno iskustvo
  • strana visoko kvalificirana radna snaga
  • obuka zaposlenika
  • imigracijski zakoni
  • stavovi prema globalizaciji
  • agilnost kompanija
  • korištenje velikih podataka i analitike
  • transfer znanja
  • javno privatno partnerstvo

Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine, a metodolgija nije znatnije promijenjena još od 1997. godine, uslijed čega postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duže razdoblje.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti

2018 Zemlja 2017 2018 Zemlja 2017
1 SAD 3   33 Češka 32
2 Singapur 1   34 Slovenija 34
3 Švedska 2   35 Latvija 35
4 Danska 5   36 Poljska 37
5 Švicarska 8   37 Čile 40
6 Norveška 10   38 Kazahstan 38
7 Finska 4   39 Tajland 41
8 Kanada 9   40 Rusija 42
9 Nizozemska 6   41 Italija 39
10 UK 11   42 Saudijska Arabija 36
11 Hong Kong 7   43 Bugarska 45
12 Izrael 13   44 Hrvatska 48
13 Australija 15   45 Jordan 56
14 Južna Koreja 19   46 Mađarska 44
15 Austrija 16   47 Rumunjska 54
16 Tajvan 12   48 Indija 58
17 UAE 18   49 Južna Afrika 47
18 Njemačka 17   50 Slovačka 43
19 Novi Zeland 14   51 Meksiko 49
20 Irska 21   52 Turska 52
21 Island 23   53 Grčka 50
22 Japan 27   54 Cipar 53
23 Belgija 22   55 Argentina 57
24 Luksemburg 20   56 Filipini 46
25 Estonija 26   57 Brazil 55
26 Francuska 25   58 Ukrajina 60
27 Malezija 24   59 Kolumbija 58
28 Katar 28   60 Peru 62
29 Litva 29   61 Mongolija 61
30 Kina 31   62 Indonezija 59
31 Španjolska 30   63 Venezuela 63
32 Portugal 33      

SAD potisnuo Singapur i Švedsku

Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Singapur, Švedska, Danska i Švicarska. Među prvih deset je sedam europskih zemalja, a među prvih 25 ih je 14. Izvješće pokazuje da zemlje u kojima vladine institucije podržavaju i uključuju digitalizaciju u svoj razvoj prednjače u tehnološkim inovacijama.

“Sjedinjene Države napredovale su u znanju i tehnologiji. Napredak u znanju rezultat je obučavanja zaposlenika i povećenja udjela znanstvenog i tehnološkog kadra među zaposlenicima. Napredak u tehnološkom segmentu rezultat je pozitivnih pomaka u svim potkategorijama, uključujući mrežnu infrastrukturu”, rekao je Arturo Bris, direktor Institut za razvoj poslovnog upravljanja.

Rezultati pokazuju da se u nekim zemljama pojavljuje “prilagodljiva neravnoteža” ili neusklađenost između visoke razine obuke i obrazovanja i stavova o digitalizaciji. Takva situacija zamjetna je u Austriji, Maleziji i Rusiji. Na primjer, Austrija se u obučenosti i obrazovanju nalazi na 7. i 12. mjestu, ali njihova uspješnost u prihvaćanju novih tehnologija je relativno niska – tek su 25. i 39. po prilagodljivosti stavova.

Singapur je pao na drugo mjesto. Usprkos visokoj razini znanja i tehnologij što čini povoljno okruženje za razvoj, društveni stavovi prema usvajanju novih tehnologija i spremnost poduzeća da iskoriste prednosti digitalnih tehnologija su na prilično niskoj razini.