Suočeni s pandemijom i padom prihoda, muzeji i galerije su se, baš kao i gospodarske organizacije, okrenuli inovacijama i digitalizaciji. U tome je značajna uloga muzejskih pedagoga, ljudi čiji je primarni zadatak komunikacija s građanima, odnosno navoditi posjetitelje kroz muzej prilagođavajući pristup i postav različitim kategorijama posjetitelja – mlađoj djeci, školskoj djeci, mladima, odraslima – na prihvatljiv, moderan i multimedijalan način. To su izlošci i artefakti koji su digitalizirani, u video formatu ili drugim modernim komunikacijskim oblicima poput videoigrica i sličnih multimedijalnih sadržaja.
Muzejska pedagogija je relativno novo područje koje se više razvija. Muzeji se uglavnom bave analizom materijala i artefakata koji su pronađeni i u njima pohranjeni, no u posljednje vrijeme se naglasak stavlja na komunikaciju s građanima. Moderan muzej bez nje je teško zamisliv. Ona od samoga početka mora biti uključena u koncepciju svih muzejskih prezentacija. Tako se putem susreta s muzejskim izlošcima osigurava i potiče obrazovni proces za sve ciljane skupine. Možemo ju definirati kao skup vrijednosti, koncepata, znanja i prakse u cilju osiguranja razvoja posjetitelja.
Muzea je aplikacija nastala u slavonskobrodskom kreativnom studiju Simpert koja pokušava riješiti problem koji imaju svi hrvatski muzeji, a to je problem prezentacije materijala vezanih uz muzejsku pedagogiju.
Sučelje između muzeja i posjetitelja
“Svi muzeji zasebno rade na tim materijalima, tako da oni nisu standardizirani, nisu distribuirani i njihov je doseg relativno mali. Kroz globalnu platformu koja bi te materijale prezentirala širokoj publici na razini cijele Hrvatske, a kasnije i šire, svi ti muzeji će dobiti priliku ispričati svoju priču na jednom mjestu na koje će korisnici moći doći i preko pametnih filtera i tražilica pronaći točno ono što im treba i što ih zanima”, tumači Mladen Sudar, osnivač i direktor Simperta.
Muzea je zamišljena kao veliki katalog svih materijala muzejske pedagogije koji kroz različite tagove strukturira ulazne podatke po različitim kriterijima i filterima kako bi korisnici umjesto lutanja bespućima interneta i tražeći video snimke, radne listiće ili igrice vezane uz neki povijesni materijal, sve to mogli pronaći na jednom mjestu, zainteresirati se za to i u konačnici otići do muzeja i nešto više naučiti o onome što su pronašli, pojašnjava Mladen.
Od početka su surađivali s Muzejom Cetinske krajine iz Sinja koji im je dao ideju i skrenuo pozornost na taj problem, ai supruga jednog kolege je pak zaposlenica muzeja u Slavonskom Brodu pa im je i kroz taj kanal potvrđeno da je problem kako strukturirati podatke te skratiti vrijeme i smanjiti napor potreban sa se naprave strukturirani oblici s kojima se može lakše i kvalitetnije komunicirati prema građanima.
Partnerstvo s muzejima
“Tvrtka je osnovana početkom ljeta prošle godine. Pokušavamo postati kreativni studio koji se bavi izradom različitih tipova multimedijalnih uradaka. Do sada smo za muzeje radili dosta 3D animacija i modeliranja različitih artefakata iz prošlosti koji se mogu koristiti za vizualizaciju tih elemenata na internetskom platformama i aplikacijama jer je zbog pandemije pristup muzejima značajno ograničen. Kroz te pokušaje da se unaprijedi komunikacija s građanima putem interneta došlo je do razvoja ideje o jedinstvenoj platformi”, priča Mladen.
Dodaje da su napravili detaljno istraživanje tržišta i da ne postoji globalna platforma koja se bavi muzejima na ovakav način.
“Svaki muzej radi za sebe i to je po nama još jedan od problema, posebno na razini Hrvatske. Uz potporu Ministarstva kulture i drugih ministarstva kreiraju se različiti materijali. Kroz platformu Muzea omogućit će se izravna razmjena takvih materijala i informacija između muzeja, Na primjer, ako su teme Rimljani u Slavoniji, slične stvari su se događale i u Vinkovcima i u Brodu i u Osijeku. Muzeji mogu zajedno napraviti puno kvalitetnije materijale koji će se razlikovati eventualno po nekim specifičnostima za te krajeve. Ali zajedno će napraviti puno bolji materijal za manje novaca”, razlaže Mladen.
Potaknuti virtualnog posjetitelja da doista posjeti muzej
Razvoj aplikacije su do sada financirali vlastitim sredstvima te sredstvima koja su zaradili uslugama koje su izvršili za druge. Prije nekoliko dana su dobili bespovratnu potporu kao finalisti natječaja Pokreni nešto svoje. Taj novac će im pomoći da brže razviju aplikaciju, da prije izađu na tržište i tako svojim budućim korisnicima omoguće da lakše dođu do građana, da kvalitetnije komuniciraju ono što rade, čime se bave, kaže Mladen.
S Ministarstvom kulture za sada nisu razgovarali, ali u kontaktu su s udrugom muzejskih pedagoga koja je iskazala interes za njihovu ideju.
Poslovni model temelji se na mjesečnoj naknadi koji bi plaćali muzeji za pristup administrativnom sučelju preko kojeg bi plasirali svoje sadržaje na platformu Musea. Drugi izvor prihoda bio bi konvertiranje postojećih papirnatih zapisa u digitalne te kreiranje novih multimedijalnih materijala.,
Za krajnjeg korisnika, (potencijalnog) posjetitelja muzeja, aplikacija je besplatna jer cilj je podići vidljivost muzeja te omogućiti građanima da lakše i brže dođu do informacija, zainteresirati djecu, roditelje, učenike za područje rada muzeje i artefakte koji se nalaze u njima. Cilj je da virtualni posjetitelji muzeja dobiju želju da doista odu do muzeja kada to bude moguće i na licu mjesta nauče još više. Materijali objavljeni na Muzei bili bi također korišteni prilikom posjeta muzejima, u radionicama i drugim edukativnim aktivnostima.
Aplikacija kreće krajem ljeta
Aplikacija bi trebala biti završena u kolovozu ili rujnu, a Mladen kaže kako do kraja godine žele pridobiti 20 do 50 hrvatskih muzeja da prihvate aplikaciju. Kontakti su već uspostavljeni i Mladen vjeruje da će ostvariti cilj u planiranom roku.
“Tako bismo dobili vidljivost aplikacije, muzeji bi stvorili snowball efekt koji bi potaknuo ostale da se uključe i dodatno podignu vidljivost.”
Aplikacija će u prvoj fazi biti dostupna na hrvatskom, ali plan je da bude višejezična. U ovom trenutku je riječ o web aplikaciji, no u 2022. trebala bi zaživjeti i mobilna aplikacija – prvo za Android, a potom i za iOS.
U planu je i razvoj usluga utemeljenih na tehnologijama proširene i virtualne stvarnosti-
“Svi muzeji idu u smjer u digitalizacije sadržaja, da omoguće vizualizaciju događanja iz prošlosti , artefakata i to je smjer u kojem i mi idemo. U prvoj fazi Musea će imati podršku za proširenu stvarnost za neke projekte, a u budućnosti, kada zaživi mobilna aplikacija, to će biti puno lakše implementirati”, dodao je Mladen.
Što se tiče natječaja Pokreni nešto svoje, Mladen kaže da je Muzea pravi primjer aplikacije na kakve natječaj cilja: aplikacija koja potiče na promjene u društvu.
“Kroz povijest svi mi možemo saznati što činimo dobro i što ne bismo trebali činiti u budućnosti. Kada sagledamo razloge zašto se nešto događalo u prošlosti, možemo samim time biti bolji ljudi i utjecati na ponašanje u budućnosti, izbjegavati greške iz prošlosti. Mislim da to Musea donosi u malim koracima. Što se više posvetimo radu na sebi, učenju iz prošlosti, bit ćemo bolji ljudi u komunikaciji i svemu ostalom što nas čini ljudima.”
Kombinacija mladih i iskusnih kreativaca
Simpert je kombinirana skupina šestero iskusnih i mladih kreativaca. Svi su zaposleni.
Mladen je pak inženjer strojarstva s dugogodišnjim iskustvom profesionalnog menadžera.
“Radio sam za različite sustave. Imamo puno partnera širom svijeta, radimo razne projekte, ali smatrali smo da moramo dati doprinos razvoju vlastite države i Musea je pokušaj da to učinimo.”
Za izlazak na druga tržišta trebat će im dodatna financijska injekcija. Idealno bi bilo, kaže Mladen, da to osiguraju kroz financiranje iz fondova Europske unije. Druga mogućnost su investitori zainteresirani za suradnju.
“Aplikacija će znatno doprinijeti razvoju društva i našu će povijest približiti stanovnicima Hrvatske. Vjerujem da to može pobuditi interes investitora, ne samo u patriotskom, nego i ekonomskom smislu”, dodaje. “Ako bismo do sredstava došli kroz EU fondove, to bi nam ostavilo mogućnost kontrole daljnjeg razvoja aplikacije, jer smo mi svi društveno odgovorni, volontiramo i pokušavamo doprinijeti razvoju društva. Zato želimo zadržati kontrolu nad aplikacijom koliko je to moguće kako bi daljnji razvoj bio za dobro svih građana. Naravno, uz određenu ekonomsku matematiku koja mora biti prisutna.”
Cilj tvrtke ja pak na području Slavonskog Broda stvoriti kreativni studio za proizvodnju multimedijalnih materijala, filmova i igrica, VR i AR aplikacija, te kroz udrugu Connect IT graditi ekosustav koji bi okupio informatičke tvrtke s područja Slavonskog Broda i okolice.
“Vizija je okupiti sve kreativce kako bismo afirmirali Slavonski Brod kao kreativni centar i kako bismo dijelili znanja i iskustva s ostatkom Hrvatske”, poručio je Mladen Sudar, osnivač i direktor Simperta.
