PricewaterhouseCoopers proveo je 24. globalno istraživanje o poslovnim očekivanjima predsjednika uprava u aktualnoj i predstojećoj godini. U novom istraživanju naglasak je bio na očekivanjima vezanim uz poslovanje u pandemiji i postpandemijskom oporavku. Istraživanjem su obuhvaćene i hrvatske kompanije.
Uzorak nije ogroman, priznaje predsjednik uprave PWC Hrvatska John Gašparac, ali ističe zadovoljstvo što su prikupili dovoljno podataka da Hrvatske uđe u istraživanje.
“Imali smo 31 sudionika, a 16 posto njih ima prihode veće od 100 milijuna dolara, 19 posto ih ima više od petsto zaposlenih. 81 posto ih je u privatnom vlasništvu, a 16 posto kotira na burzi”, rekao je Gašparac predstavljajući izvještaj na televiziji N1. Dodao je da je istraživanjem obuhvaćen veliki broj industrija – turizam, maloprodaja, farmaceutika, bankarstvo, upravljanje imovinom, tehnologija, osiguranje, usluge, automobilska i ostala proizvodna industrija. “Pokrili smo širok spektar hrvatskog gospodarstva”, zaključio je.
Prevladava optimizam
Na pitanje vjeruju li u rast, stagnaciju ili pad globalne ekonomije u idućoj godini, 61 posto hrvatskih menadžera odgovorilo je da očekuje umjereni rast, 23 posto stagnacija, po 6 posto u snažan rast odnosno umjeren pad, dok ih 3 posto očekuje snažan pad.
Istraživanje pokazuje optimizam u svijetu i u jugoistočnoj Europi, istaknuo je Gašparac. “Trendovi su isti svuda. Mi to tumačimo s dvama glavnim razlozima. Jedan je pozitivan utjecaj cijepljenja. Naime, istraživanje je provedeno u prva dva mjeseca ove godine i u tom trenutku već su se počele događati neke pozitivne stvari: cjepivo je proizvedeno i počelo se distribuirati, počelo je i cijepljenje. To je predsjednicima uprava ukazalo da postoji put u bolu budućnost, ne samo za globalnu i nacionalne ekonomije, nego i za njihove tvrtke.”
Drugi razlog za optimizam je što je pandemija potaknula recesiju koju neki nazivaju umjetnom jer se ne uklapa u uobičajene cikluse uspona i padova. Ova je recesija bila mnogo brža, a mnoge tvrtke su se počele transformirati i to je također ukazalo da izlazimo iz krize jači, spremniji i s drugačijim pogledom na svijet. To je razlog što vjerujemo u procvat u budućnosti, objasnio je Gašparac.
Temelji rasta
Čak 58 posto hrvatskih predsjednika uprava očekivanja o rastu kompanije temelja na lansiranju novih proizvoda. To je veći postotak u usporedbi s predsjednicima tvrtki u jugoistočnoj Europi gdje rast na temelju lansiranja novih proizvoda očekuje 52 posto ispitanih predsjednika uprava.
S druge strane, 68 posto predsjednika Uprava u regiji kao temelj rasta vidi optimiziranje poslovanje i povećanje učinkovitosti, naprema 55 posto u Hrvatskoj.
Temelj rasta u strateškim udruživanjima zajedničkim ulaganjima vidi 45 posto hrvatskih i 21 posto regionalnih predsjednika uprava, a u spajanjima i preuzimanjima 29 posto hrvatskih i 17 posto regionalnih.
Postotak od 55 posto onih koji vjeruju u optimizaciju poslovanja kao temelj rasta je dosta visok u usporedbi s ostatkom svijeta, ističe Gašparac. S druge strane, spajanja i preuzimanja u Hrvatskoj više su fokusirana na preuzimanja kompanija koja su u voj krizi doživjele veći šok i teže će s oporaviti, što otvara priliku za njihovo preuzimanje, tumači Gašparac. Riječ je, kaže, o dobrim tvrtkama koje njihovi vlasnici ne mogu održati.
Što se tiče strateških udruživanja, Gašparac smatra kako je riječ o pozitivnom načinu razmišljanja koje pokazuje da su hrvatski menadžeri spremni podijeliti rizike, znanja i resurse kako bi napredovali.
“Mi smo malo tržište i ne možemo sve sami. U ovom kontekstu, to je vrlo zreo stav”, poručuje te dodaje kako spajanja i preuzimanja mogu ubrzati digitalnu transformaciju jer je na tržištu dosta inovatora koji se spremni na to, ali im spajanja i trebaju kako bi kreirali još veću vrijednost.
Najvažnija tržišta
Za daljnji rast i razvoj predsjednici uprava hrvatskih kompanije vide tržišta Srbije (35%), Austrije (29%), Njemačke (29%), Slovenije (26%), BiH (19%), Sjedinjenih Država (19%) ; Velike Britanije (16%), Italije (13%), Mađarske (10%) i Albanije (6%).
“Mislim da su naše tvrtke svjesne da se moraju manje izložiti, pogotovo ako promatramo situacije prije par mjeseci kada je anketa vođena. Menadžeri moraju razmišljati o opskrbnim lancima, moraju razvijati svoje ekosustave i pripremiti se za pojedina tržišta. Na lokalnim tržištima su manje izloženi. U transportu i logistici je bilo velikih problema, a takve situacije je lakše otkloniti i reagirati na njih ako su u blizini.”
Prioriteti Vlade
U Hrvatskoj 71 posto predsjednika uprave smatra da bi glavni vladin cilj trebala biti porezna reforma, dok briga o odgovarajuće obrazovanoj i prilagodljivoj radnoj snazi te primjerenu infrastrukturu i digitalizaciju kao glavni cilj vidi po 58 posto ispitanih.
U regiji 66 posto menadžera smatra da bi prioritet njihovih Vlada trebao biti stručna i prilagodljiva radna snaga, porezni sustav je prioritet za 64 posto ispitanika, a infrastruktura i digitalizacija za 54 posto.
Gašparac kaže kako nije stvar samo u smanjenju poreza, nego da poslovan svijet želi da porezni sustav bude transparentan i fer, da se razumije i zna kako će porezna uprava reagirati u pojedinim situacijama. Porez ujače na investicije, gdje će ljudi raditi i gdje će tvrtke poslovati.
Najveću prijetnju poslovanju hrvatski predsjednici uprava vide u pandemiji i zdravstvenoj krizi te populizmu (po 39%). Slijede preregulacija i klimatske promjena (po 35%), politička nesigurnost (29%) i kibernetičke prijetnje (23%).
Zapadnoeuropske menadžere najviše brinu kibernetičke prijetnje (44%), preregulacija (41%), pandemija i zdravstvena kriza (40%), populizam (33%) i politička nesigurnost (31%).
