Splitsko županijsko državno odvjetništvo podnijelo je optužnicu protiv Zagrebačke banke i dvoje njenih zaposlenika zbog zlouporabe položaja i ovlasti kojom su učinili štetu od oko 6 milijuna eura i namjerno oštetili tvrtku Nitor koja je završila u stečaju.
Učinili su to izmjenama ugovora o kreditiranju, odnosno neosnovanim nametanjem povećanja kamatnih stopa na kredite i pooštravanjem uvjeta vraćanja duga, čime su htjeli uništiti tvrtku. To je u istrazi zaključilo čak pet sudskih vještaka.
Tako su neosnvanim prihodima od kamata banci pribavili velikuprotupravnu imovinsku korist, ali su i sebi priskrbili znatan iznos većim bonusima na plaću.
Jedna od zastupnica tvrtke Nitor, splitska odvjetnica Doris Košta, rekla je kako je ono što je Zagrebačka banka učinila u tom slučaju lihvareći ljude protivno zakonu i Ustavu, ali je tragedija da takvu odredbu banka ima u svojim općim uvjetima rada, odnosno kodeksu. Košta smatra da ej Hrvatska narodna banka trebala obaviti nadzor kako uopće može postojati jedan takav dokument.
Zagrebačka banka optužnicu smatra neutemeljenom i u priopćenju navodi kako će poduzeti sve pravne radnje koje su joj na raspolaganju kako bi dokazala zakonitost svog postupanja prema društvu Nitar.
Zagrebačka banka navodi kako je još 2013. podnijela kaznenu prijavu protiv Nikole Jogunice, vlasnika tvrtke Nitor, između ostaloga radi izmjene izvornika kupoprodajnih ugovora te mijenjanja iznosa i dinamike uplate ugovorenih kupoprodajnih cijena. Banka također navodi da je u tijeku više sudskih postupaka, uključujući i kazneni postupak koji je nakon njene prijave pokrenulo Državno odvjetništvo u Splitu protiv Nikole Jogunice za kazneno djelo krivotvorenja službene isprave.
Nikola Jogunica i njegova supruga, arhitektica Iskra Peranić Jogunica, pokrenuli su sudsku parnicu kako bi osporili potraživanje Zagrebačke banke u iznosu od 61 milijun kuna koje je prijavila u stečajnom postupku nad Joguničinom tvrtkom Nitor.
Naime, Zagrebačka banka je 2008. godine financirala projekt tvrtke Nitor – izgradnju stambene zgrade ‘Lipi običaji’ u splitskom kvartu Sućidar. Prvo je bilo ugovoreno projektno financiranje, što znači da banka od odobrenog kredita plaća dobavljače i izvođače radova, a da se od prodaje stanova vraća kredit. No, banci je išlo od 80 do 100 posto iznosa koje su uplatili kupci stanova, pa Nitor” nije imao sredstva za rad, za plaćanje PDV-a. Da bi projekt bio nastavljen, Jogunica je bio primoran prihvaćati odluke kreditnog odbora o promjenama kamatnih stopa te založiti svoj stan i zemlju kao nove instrumente osiguranja, pisala je 2019. Slobodna Dalmacija prenoseći svjedočenje Zemire Jeglić, umirovljene bivše osobne bankarice u Zagrebačkoj banci koja je kao voditeljica poslovnih odnosa bila veza između Nitora i kreditnog odbora banke koji je donosio odluke o uvjetima kreditiranja, promjenama kamatnih stopa i dodatnim instrumentima osiguranja.
