Krajem studenog prošle godine, prilikom predstavljanja proračuna za 2024., zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je i sedam gradskih strateških projekata koji bi tijekom ove godine trebali ući u konkretnu fazu gradnje.
Stručni časopis Mineral&Gradnja u izdanju za veljaču pisao je o svih sedam projekata, a na portalu točkanai.hr prenosimo dio koji se odnosi na Gradsku knjižnicu i društveno-kulturni centar Paromlin čija izgradnja uskoro počinje
Društveni centar i knjižnica Paromlin
Paromlin je jedan od najvažnijih zagrebačkih spomenika industrijske arhitekture. Građen je od 1906. do 1908. godine i smješten je s južne strane pruge, nedaleko Glavnog kolodvora. U njegovoj izgradnji sudjelovalo je više istaknutih arhitekata tog doba: Janko Jambrišak, Gjuro Carnelutti, Janko Holjac, arhitektonski atelijeri Hönigsberg & Deutsch, Štefan i Kalda te inženjer Josip Dubsky. Nakon II. svjetskog rata kompleks je bio u vlasništvu Žitokombinata, koji ga je tijekom osamdesetih planirao napustiti. Tada se i prvi put postavilo pitanje prenamjene, a Paromlin je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom. Nažalost, 8. ožujka 1988. izbio je požar koji je brzo zahvatio staru hrastovu konstrukciju i Paromlin je izgorio.
Grad Zagreb je na lokaciji Paromlin, koji obuhvaća prostor između Paromlinske i Trnjanske ceste, pokrenuo projekt izgradnje nove Gradske knjižnice Grada Zagreba i društveno-kulturnog centra. Novi objekt predstavljat će multifunkcionalni javni prostor koji će objediniti funkcije suvremene knjižnice i društveno-kulturnog centra s lako pristupačnim javnim uslugama.
Revitalizacija kulturne industrijske baštine
Ukupna bruto površina zgrade iznosit će oko 36.000 m2, a projekt obuhvaća tri cjeline: rekonstrukciju postojećih građevina industrijskog kompleksa Paromlina (zgrade transmisije, skladišta brašna i silosa) koji predstavljaju kulturno dobro, faksimilnu rekonstrukciju zgrade mlina te izgradnju nove građevine. Predviđeni sadržaji organizirani su u tri podzemne i tri nadzemne etaže novog dijela građevine te pet nadzemnih novoplaniranih etaža tzv. „Faksimila”, šest nadzemnih etaža zgrade „Transmisije” i „Silosa” i pet nadzemnih etaža „Skladišta brašna”.
Nova zgrada Gradske knjižnice sadržavat će prostore namijenjene javnosti, uredske prostore i prostore za skladištenje knjiga, servisne prostore te garažu s 330 parkirnih mjesta i tehničkim prostorima. Prostori namijenjeni javnosti, između ostalog, obuhvaćat će dvorane za razna događanja, veliku multimedijalnu i konferencijsku dvoranu, izložbeno-galerijske prostore, ugostiteljske prostore, informatičke učionice, studio za snimanje, glazbeni studio.
Osnovni cilj projekta je revitalizacija kulturne industrijske baštine u prostor intenzivnog javnog života, s dominantnim javnim i turističkim sadržajima. Grad Zagreb veći dio realizacije planira financirati putem dostupnih Europskih fondova.
Na temelju provedenog javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja, izrada projektne dokumentacije je ugovorena s autorima prvonagrađenog rješenja – tvrtkom „UPI-2M” d.o.o. Sukladno izrađenoj projektnoj dokumentaciji ishođena je građevinska dozvola, provedena je javna nabava za odabir izvođača i potpisan ugovor s odabranim izvođačem, tvrtkom Kamgrad d.o.o., u iznosu od 52,85 milijuna eura bez PDV-a, s rokom izvođenja od 24 mjeseca.
U tijeku je javna nabava za odabir stručnog nadzora nad izvođenjem radova i koordinatora zaštite na radu tijekom gradnje. Za radove na opremanju objekta bit će raspisan zaseban postupak javne nabave, rekli su u nadležnom Gradskom uredu za stručni časopis Mineral&Gradnja.
Gredelj
Za područje bivše tvornice Gredelj su Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba predviđene procedure gradskog projekta i raspisivanje javnog urbanističkog natječaja kojima će se cjelovito rješavati razvoj ove bitne gradske lokacije. Budući da se zbog rekonstrukcije zgrade Paromlina mora ukinuti dio parkirališnih mjesta u obuhvatu budućeg gradilišta, planira se uklanjanje dijela objekata na području Gredelja koji nemaju utvrđenu spomeničku vrijednost i u derutnom su stanju.
>>Zagreb dobiva novi bazen i dva obnovljena kultna sportska objekta
Nova regulacija prometa i režim parkiranja
O novoj regulaciji prometa i promjenama u režimu parkiranja u tom dijelu grada zbog radova na Paromlinu govorio je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet u emisiji ”Zagrebi po Zagrebu” Radio Sljemena.
Prometnica koja ide sa zapadne strane Koncertne dvorane „Vatroslav Lisinski” produžit će se do Koturaške ulice i to će postati privremena prometnica za gradilište, najavio je zamjenik gradonačelnika. Sva vozila koja se parkiraju u toj zoni, gdje parkiraju ljudi koji dolaze raditi u centar grada, morat će se izmjestiti. To je zamišljeno tako da se organizira privremeno parkiralište na platou istočno od Velesajma, sjeverno od zgrade INA-e. To će biti organizirano kao parking ride lokacija, odnosno parkiranje povezano s javnim prijevozom. “Karta koju će građani tamo platiti za cjelodnevno parkiranje vrijedit će i za autobus koji vozi do Glavnog kolodvora kako bi se kompenzirao nedostatak parkirališta koje ima četiristotinjak mjesta”, objasnio je Korlaet. Dodao je da bi pitanje stručnog nadzora trebalo biti riješeno za tjedan dana i nakon toga će gradilište biti otvoreno.
“Gredelj je zamjenska lokacija na malo dužem vremenskom štapu. Idemo s uklanjanjem hala (onih koje nemaju utvrđenu spomeničku vrijednost i u derutnom su stanju, op. red.) i tamo će se napraviti zamjenski parking koji je bliži od ovoga kraj Velesajma koji ćemo organizirati kako bismo premostili to međurazdoblje”, razložio je Luka Korlaet.
Umjesto bivše zgrade ZABA-e gradit će se nova poslovna zgrada
Zamjenik gradonačelnika osvrnuo se i na nekadašnju zgradu Zagrebačke banke pokraj Paromlina. Stari objekt bio je toliko oronuo da je morao biti srušen: “To je bila lijepa zgrada, ali je do te mjere propala da se više nije dala spasiti, niti je to privatnom investitoru, vlasniku te parcele i zgrade, to bilo u interesu”.
Grad je od vlasnika zatražio da zgradu ukloni jer je ona i sigurnosno i sanitarno predstavljala rizik. To se konačno dogodilo: uklonjen je ne samo nadzemno, nego i podzemni dio zgrade.
Umjesto nje bi se trebao izgraditi novi poslovni objekt s komercijalnim sadržajima u prizemlju i podzemnom garažom za osamsto automobila. Za novi objekt je već ishođena lokacijska dozvola, radi se izvedbeni projekt kako bi se ishodila građevinska dozvola, Nova zgrada bit će u istim gabaritima kao stara, naglasio je Korlaet.
Sa zapadne strane Paromlina predviđen je veliki park koji će se protezati sve do zgrade Glavnog kolodvora. “U pregovorima smo s privatnim vlasnicima kuća na tom potezu kako bisno ih obeštetili i uklonili te kuće. Tako bismo provukli tu središnju zelenu gradsku os s fontanama i Spomenikom domovini sve do Glavnog kolodvora”, rekao je zamjenik gradonačelnika.
