Zagrebački Kamgrad već je nekoliko godina vodeća građevinska tvrtka u Hrvatskoj. Kamgrad je specijaliziran za visokogradnju, a u prošloj godini je prihodovao 264,65 milijuna eura, što predstavlja rast od gotovo 36 posto u odnosu na 2022. godinu, uz dobit od 22,53 milijuna eura. Vlasnik i prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski dao je intervju za časopis Mineral&Gradnja. S njim je razgovarao Tihomir Dokonal, a portal tockanai.hr prenosi naglaske iz intervjua.
Kamenski je rekao kako je 2023. bila iznimno uspješna za cijeli građevinski sektor u Republici Hrvatskoj pa tako i za Kamgrad, koji je zadržao prvo mjesto na bazi ostvarenih prihoda. “Smatramo da će se i tijekom tekuće godine zadržati intenzitet realizacije, prvenstveno zbog ranije ugovorenih poslova, a statistički podaci koji govore o značajnom smanjenju izdanih građevinskih dozvola u prvom kvartalu 2024. će se vjerojatno osjetiti tek u 2025. godini.”
Kamgrad u ovom momentu radi na nekoliko projekata protupotresne obnove te onih koji se financiraju iz NPOO programa, a najznačajniji su radovi na obnovi KB Merkur, KBC Rebro, Građevinski fakultet…
“Realizacija na svim projektima ide u skladu s ugovorenim uvjetima te nema većih odstupanja neovisno o vrlo zahtjevnim radovima u često skučenim okolnostima i nepredviđenim situacijama”, rekao je Kamenski.
S grupacijom Maistra Kamgrad je potpisao Ugovor o izgradnji novog hotela Marijan u Splitu. “U ovom momentu smo tek uvedeni u posao i krećemo s radovima. Rok za predaju objekta je dvije godine”, objasnio je vlasnik Kamgrada.
“Činjenica je da je produktivnost sektora bila do sada značajno ispod prosjeka EU, a zbog nedostatka adekvatnih kadrova na domaćem tržištu i uvozom neprovjerene radne snage ista dodatno pada. To je problem s kojim se svakodnevno borimo i smatramo da se isti ne smije u cijelosti prepustiti ‘na leđa’ kompanijama koje tu radnu snagu zapošljavaju, već bi problemu trebalo pristupiti sustavno na razini države. Mi i dalje uspijevamo zadržati rokove i zadovoljiti zahtjeve tržišta, no cijena koju za to plaćamo neće biti održiva za dugoročno poslovanje”, rekao je Kamenski za časopis Mineral&Gradnja.
U ovom momentu Kamgrad zapošljava preko 900 ljudi, od čega preko 55 posto stranaca.
“Ako promatramo samo gradilišta, udio stranaca u operativi je bitno viši s rastućom tendencijom. Iznimno smo zadovoljni s radnicima koji dolaze iz BiH, nekih drugih zemalja bivše Jugoslavije i Albanije. Radnicima koji dolaze iz dalekih zemalja – Indije, Egipta, Bangladeša i sličnih – teže se prilagoditi, prilagodba duže traje, a učinak je bitno niži, posebno u vrijeme probnog roka. Nastavno na naznačeni problem postoje visoki direktni i indirektni troškovi dovođenja i uvođenja u posao”, razlaže Kamenski.
“Kamgrad je uvijek imao ugovorene veće plaće od onih propisanih Kolektivnim ugovorom tako da isto nije imalo značajan utjecaj na naše poslovanje, no indirektni troškovi zaposlenika u smislu traženja, dovođenja te plaćanja svih logističkih troškova za zaposlenike iz trećih zemalja, te plaćanja neučinkovitog rada tih istih ljudi za vrijeme njihovog učenja su troškovi koje čak u danom momentu ne možete ni iskalkulirati jer uzimaju vrijeme svim zaposlenicima u firmi. To vidimo kao najveće opterećenje i najveći problem koji će u budućnosti biti samo još veći ako mu se ne pristupi na neki način na razini države.”
Kamgrad i danas nudi stipendije za sve vrste strukovnih zanimanja koja koristi u svom radu: “Imamo dobru suradnju i s građevinskim srednjim školama i podržavamo razne aktivnosti koje potiču mlade da se odluče školovati za strukovna zanimanja u građevinarstvu. Unatoč svim naporima, interes je i dalje minoran, iako bi se moglo zaključiti da se posljednjih godinu-dvije ipak nešto pokreće u pozitivnom smjeru”.
Što se tiče tržišta građevinskog materijala, Kamenski kaže kako se situacija manje više stabilizirala u smislu dobavljivosti, ali cijene su ostale na vrlo visokim razinama s trendom rasta: “Ta činjenica i dalje pričinjava problem u kalkuliranju i nuđenju projekata čije izvođenje se očekuje u periodu 12-24 mjeseca od predaje ponude. Ponuda mora sadržavati koeficijente određenih rizika rasta cijena, a nominalno su to vrlo visoke cijene građenja po četvornom metru”, tumači.
Ističe da tijekom proteklog razdoblja Kamgrad nije imao većih problema s naplatom ugovorenih cijena, ali problem je naplatom po predanim zahtjevima za priznavanje razlika u cijeni.
“Vladine mjere u vidu zaključka nitko nije bio obavezan primijeniti, niti zahtjevi koje šaljemo za povećanje cijena gdje je to zaista vrlo jasno i egzaktno matematički dokazivo imaju ikakve zakonske rokove za rješavanje. Stoga ih investitori u pravilu ne poštuju i izbjegavaju njihovu primjenu. Neki zahtjevi koje smo predali prije 18 mjeseci još nemaju konkretne odgovore i još su u razmatranju!? Tko to može izdržati i koji ugovorni partneri mogu ili bi trebali tako surađivati?”
Vlastite projekte Kamgrad u pravilu razvija preko društava iz grupe Kamgrad, po principu fizibilnosti, a financiraju se projektnim kreditima. “U prošloj godini završili smo i dali u najam distributivni centar za UPS, a nedavno smo uselili Atlantic grupu u dograđenih 10.000 m2 visokoregalnog potpuno automatiziranog skladišta u Velikoj Gorici. U ovom momentu započeli smo izgradnju dva stambena volumena u Zaboku s rokovima završetka krajem 2025. godine”, rekao je Kamenski.
Istaknuo je da Kamgrad ima odličnu suradnju s gotovo svim najvećim bankama u Hrvatskoj i u ovom momentu nema nikakvih problema u osiguravanju projekata na kojima radi: “Gotovo svi investitori traže garanciju banke za ozbiljnost ponude, zatim garanciju banke za rok i kvalitetu, te prije primopredaje garanciju banke za garantni rok na 10 posto vrijednosti izvedenih radova. Kumulativno, to su dugački rokovi i vrlo značajni kumulirani iznosi garancija za koje morate osigurati okvire kod poslovnih banaka te brzo izdavanje garancije u momentu kada vam je ista potrebna”.
Dodao je kako je preduvjet za dobru suradnju s bankama transparentno poslovanje i jasno izvještavanje “kako bi financijske institucije bile sigurne u ono što im je prezentirano”.
Na kraju je Dragutin Kamenski rekao kako bi i 2024. trebala biti uspješna, ali da će “daljnji razvoj ponajprije ovisiti o makroekonomskim kretanjima vezanim za inflaciju i kamatne stope koji će ili neće poticati investitore da donose odluke o investiranju u nekretnine bilo koje kategorije”.
“Tu prije svega mislim na privatne investitore čije su odluke vezane za stanje na tržištu. Sredstva iz EU fondova se u ovom momentu polako tope i bez otvaranja novih programa, nemamo se više čemu previše nadati. Sigurno je da je i ponuda unatrag godinu dvije bila nerealna i da je sektor, a što se vidi i po prošlogodišnjim rezultatima, bio natprosječno uspješan. U srednjem roku očekujem vraćanje u tržišne okvire i uobičajenu tržišnu utakmicu za svaki posao kao što smo to bili navikli i prije ovog uzleta na krilima europskih sredstava”, zaključio je vlasnik i prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski.
Cijeli intervju možete pročitati u časopisu Mineral&Gradnja br. 157 (03/2024), autor: Tihomir Dokonal. Sva prava pridržana @Mineral&Gradnja
