Od 1. siječnja 2026. obrtnici koji navrše 65 godina mogu bez prekida nastaviti obavljati obrt uz isplatu polovice iznosa mirovine. Do sada, ako je obrtnik želio nastaviti s radom u obrtu nakon što je navršio 65 godina, nije imao pravo na mirovinu.
Također, ako je umirovljena osoba željela registrirati obrt, mirovina se stavljala u mirovanje. No, od 1. siječnja iduće godine korisnici starosne mirovine mogu registrirati obrt, a svi oni koji imaju obrt uz rad mogu nastaviti s obrtom i nakon odlaska u starosnu mirovinu, uz pravo na isplatu dijela mirovine. Objavila je to Hrvatska obrtnička komora (HOK), na čiju su inicijativu uvedene navedene zakonske promjene.
Višegodišnje zagovaranje HOK-a
HOK ističe u priopćenju da su godinama dosljedno i argumentirano zagovarali pravo obrtnika da mogu nastaviti s radom u obrtu uz mirovinu. U dijalogu s institucijama upozoravali su da su prethodnim izmjenama umirovljenici dobili pravo da se zaposle bilo gdje – osim u svom obrtu. To nikako nije bilo korektno prema obrtnicima.
“Za nas ovo nije samo administrativno pitanje, već snažan poticaj očuvanju obrtništva i prijenosu znanja na mlađe generacije. Ovo je važna i zaslužena promjena za sve one koji su desetljećima vrijedno gradili svoje obrte i žele ostati aktivni, prenositi znanje, ali i uživati u pravu na mirovinu koje su svojim radom stekli. Time se šalje važna poruka: da iskustvo, rad i doprinos obrtnika vrijede i nakon formalnog odlaska u mirovinu”, istaknuo je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Od 1. siječnja 2026. godine korisnici starosne mirovine mogu registrirati obrt, a svi oni koji imaju obrt uz rad mogu nastaviti s obrtom i nakon odlaska u starosnu mirovinu, uz pravo na isplatu dijela mirovine.
Isplata samo polovice iznosa mirovine
Iako je HOK zagovarao isplatu punog iznosa mirovine uz obavljanje obrtničke djelatnosti, za sada će se isplaćivati samo 50 posto iznosa mirovine. S tog aspekta umirovljenici obrtnici i dalje su u nepovoljnom položaju.
U HOK-u su uvjereni da će se u idućem razdoblju i za ovaj zahtjev pronaći rješenje. S obzirom na to da se nastavkom obrtništva u mirovini nastavlja i s plaćanjima poreznih obveza i doprinosa, to pridonosi podizanju životnog standarda najranjivije skupine, hrvatskih umirovljenika.
>>Kako se obračunavaju staž i mirovina za nepuno radno vrijeme
Rad umirovljenika
Početkom ove godine izmjenama zakona omogućeno je da umirovljenici mogu raditi “dulje od polovine radnog vremena” (odnosno puno radno vrijeme) uz primanje polovice iznosa mirovine i plaćanje doprinosa. Promjena je obuhvatila korisnike svih oblika starosne mirovine i obiteljske mirovine, odnosno dijela obiteljske mirovine, s navršenih 65 godina života.
Trenutačno je zaposleno oko 38.000 umirovljenika. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje procjenjuje da će ih se u prvoj godini primjene izmijenjenog zakona zaposliti još oko 8.800.
