HŽ Infrastruktura pokrenula je postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći u nabavi i provedbi IPP/Alliance ugovora za projektiranje i izgradnju tzv. nizinske pruge na relaciji Zagreb – Rijeka, odnosno za dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani.

Time započinje nova faza jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj. Nizinska pruga trebala bi skratiti vezu između Zagreba i Rijeke za 56 kilometara i ojačati poziciju riječke luke na europskim prometnim koridorima.

Javna nabava raspisana je za konzultantske usluge, a ne za izvođenje radova. Odabrani pružatelj tehničke pomoći sudjelovat će u pripremi i provedbi budućeg postupka nabave za izvođača radova, izradi nacrta ugovora te savjetovanju tijekom provedbe ugovora, odnosno u fazi projektiranja i gradnje pruge.

Rok za dostavu ponuda je 31. ožujka 2026., a procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna eura.

Prva primjena Alliance modela u Hrvatskoj

IPP (Integrirani projektni pristup), odnosno Alliance ugovor, suvremeni je model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. Ovaj model dosad nije primjenjivan u Republici Hrvatskoj, pa će projekt nizinske pruge predstavljati njegovu prvu primjenu u nacionalnom infrastrukturnom sustavu.

Za razliku od tradicionalnih modela, u kojima se rizici nastoje prebaciti na izvođača, Alliance pristup podrazumijeva:

  • rad u jedinstvenom, integriranom timu
  • zajedničko upravljanje rizicima
  • potpunu transparentnost troškova (open-book princip)
  • rješavanje sporova unutar projekta, bez sudskih postupaka (osim u iznimnim slučajevima)
  • jednoglasno donošenje ključnih odluka
  • fokus na najbolje rješenje za projekt, a ne na pojedinačne interese sudionika

Ovakav model već se primjenjuje na velikim infrastrukturnim projektima u Estoniji, Finskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Novom Zelandu, osobito kod tehnički složenih i neizvjesnih projekata.

Strateški značaj nizinske pruge

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ističe da je nizinska pruga najveći strateški infrastrukturni projekt u Hrvatskoj u idućem desetljeću. Riječ je o projektu od presudne važnosti za prometnu i gospodarsku poziciju Hrvatske. Njezina izgradnja preduvjet je za ostvarenje punog potencijala Rijeke i riječke luke. Dio je triju transeuropskih prometnih koridora koji povezuju riječku luku s Mađarskom i ostalim srednjoeuropskim državama: Mediteranskog, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran.

Planirana dvokolosiječna pruga bit će elektrificirana i projektirana za brzine do 160 km/h. Predviđena je izgradnja pet novih kolodvora i jednog stajališta. Zbog zahtjevnog terena planirana je i gradnja 17 vijadukata te 14 tunela.

Izgradnjom nove trase znatno će se povećati sigurnost i kapacitet željezničkog prometa te omogućiti prometovanje vlakova duljine do 750 metara. Time se otvaraju dodatne mogućnosti razvoja riječkog lučkog bazena, uključujući i potencijalno proširenje luke na otoku Krk (Omišalj), čime bi Rijeka mogla dodatno ojačati svoju poziciju među lukama sjevernog Jadrana.

Lokacijske dozvole do kraja godine

Dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani trenutačno su u fazi izrade idejnih projekata i ishođenja lokacijskih dozvola, koje se planiraju pribaviti do kraja 2026. godine.

Njihovom realizacijom ukupna duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će oko 175 kilometara, što je 56 kilometara kraće u odnosu na postojeću trasu.

Procijenjena vrijednost radova na cijeloj nizinskoj pruzi iznosi oko tri milijarde eura. Precizniji troškovi i rokovi izvođenja bit će definirani nakon dovršetka idejnih projekata i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za radove.

Dionice od Karlovca do Tijana 2025. godine prihvaćene su s gledišta zaštite okoliša te je nadležno ministarstvo izdalo rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.