Dok se branitelje najčešće promatra kroz prizmu prošlosti, u stvarnosti se pred našim očima već godinama razvija drugačija slika – ona u kojoj su branitelji aktivni sudionici gospodarstva, pokretači inicijativa i nositelji promjena u svojim sredinama.
Diljem Hrvatske sve je više primjera branitelja koji su nakon ratnog puta izgradili poslovne priče: od obrta i malih poduzeća do obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Riječ je o poslovima koji ne osiguravaju samo egzistenciju, nego stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju i doprinose lokalnom razvoju.
Paralelno s time, braniteljske udruge sve češće izlaze iz isključivo društvenog i socijalnog okvira te pokreću edukativne, proizvodne i razvojne projekte. Time postaju važan faktor u zajednici, i to ne samo kao čuvari vrijednosti, nego i kao inicijatori konkretnih aktivnosti.
Unatoč tome, ovaj segment društva još uvijek je nedovoljno vidljiv u javnom prostoru kada je riječ o radu i gospodarstvu. Mnoge priče ostaju lokalne i nepovezane, bez šireg dosega i mogućnosti suradnje.
>>Otvoren javni poziv braniteljima za novčane potpore za proširenje djelatnosti
Branitelji 2.0
Upravo zato važno je otvoriti prostor za sustavnije praćenje i predstavljanje ovih aktivnosti. Ne samo zbog vidljivosti, nego i zbog poticanja povezivanja između samih branitelja, njihovih udruga, ali i s institucijama i poslovnim sektorom.
Poseban izazov predstavlja pristup informacijama i financiranju. Iako postoje brojni programi potpore, od nacionalnih do europskih fondova, njihovo korištenje često ovisi o dostupnosti znanja, podrške i savjetovanja.
Istovremeno, sve više se otvara i pitanje budućnosti, posebno uključivanja mlađih generacija, prijenosa znanja i razvoja održivih poslovnih modela koji će trajati.
Branitelji 2.0 tako postaju simbol jedne tihe, ali važne transformacije – od individualnih pokušaja prema povezanim i održivim inicijativama koje imaju potencijal dugoročnog utjecaja.
U vremenu kada se sve više govori o otpornosti, odgovornosti i održivosti, upravo su te vrijednosti duboko ukorijenjene u iskustvu branitelja. Pitanje koje se danas postavlja nije imaju li potencijal, nego kako ga bolje prepoznati, povezati i razviti.
Istraživanje kao podloga
“Radna (ne)aktivnost hrvatskih branitelja i uključenost u društveno poduzetništvo”, naslov je teme, točnije reći smjernica u razvoju javnih politika nastalih u okviru projekta “Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije smjernice za budućnost” koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda. Nositelj projekta je Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi u suradnji s koordinatoricom izrade smjernica Ivanom Maslov.
U sklopu projekta provedeno je šest različitih istraživanja kako bi se djelovanje javnih institucija i političkih tijela temeljilo na znanstveno utemeljenim podacima u svrhu poboljšanja kvalitete života hrvatskih branitelja.
Jedna od tema istraživanja bila je radna (ne)aktivnost hrvatskih branitelja i uključenost u društveno poduzetništvo koja je obrađena kroz dva istraživanja: “Radna aktivnost branitelja: iskustva i stavovi o mjerama na tržištu rada” kojeg su proveli dr. sc. Geran Marko Miletić i prof. dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar; i “Istraživanje upućenosti braniteljske populacije o društvenom poduzetništvu” kojeg je proveo ZUV HGP.
U javno dostupnom dokumentu između ostalog se navodi stopa radne aktivnosti anketiranih branitelja (njih 798) iznosila je 54,8% što se može usporediti s brojkom od 60,7% radno aktivnog muškog stanovništva u dobi od 45 do 64 godine prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine.
>>Otvoren javni poziv braniteljima za novčane potpore za proširenje djelatnosti
Radno aktivni branitelji
Analiza podataka o glavnom izvoru prihoda anketiranih branitelja pokazuje da je kod 50,9% branitelja riječ o mirovini, kod 40,2% o prihodima stečenim radom i kod 1,6% o prihodima od imovine.
Zanimljivi su podaci da uz mirovinu radi 8,2% anketiranih branitelja što nam govori o tome da radna aktivnost ne prestaje s umirovljenjem, stoga se isplati usmjeriti potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje i prema umirovljenim braniteljima.
S druge strane, među samozaposlenima (obrtnici i poduzetnici) ima 4,8% branitelja i upravo su oni pozitivni primjer ostalim braniteljima te svojim znanjima i iskustvima zasigurno mogu pomoći u razvoju (društvenog) poduzetništva među braniteljskom populacijom.
Najveći postotak anketiranih branitelja zaposlen je u poslovima javne uprave i obrane (19,6%), zatim u građevinarstvu (17,1%) te u prijevozničkim i skladišnim djelatnostima (13,3%).
Zanimanja anketiranih branitelja također su raznovrsna, a prevladavaju uslužna i trgovačka zanimanja s 21% branitelja, zatim zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji sa 17,4%, dok u kategoriji koja obuhvaća stručnjake, inženjere ili znanstvenike ima 14% branitelja.
Značajan postotak anketiranih branitelja su rukovatelji postrojenjima i strojevima ili industrijski proizvođači i sastavljači (11,4%), tehničari i stručni suradnici (11,1%) te administrativni službenici (10,2%).
Podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine pokazuju kako su uslužna i trgovačka zanimanja tada bila tek na 3. mjestu prema zastupljenosti kod branitelja (15,2%), dok je bilo više branitelja u zanimanjima u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (19%) te kao tehničari i suradnici (16,1%). Iz 2021. godine moći će se zaključiti jer li ovakav trend prisutan i na sveukupnoj populaciji hrvatskih branitelja.
Programi zapošljavanja i samozapošljavanja
Jako su zanimljivi podaci do kojih su došli tijekom istraživanja Miletić i Pokos (2022). Oni su analizirali podatke o informiranosti branitelja o programima namijenjenima zapošljavanju i samozapošljavanju branitelja te učinkovitosti navedenih mjera.
Iako zabrinjavaju podaci da čak 62-70% branitelja nije informirano o navedenim programima, a tek 8,8% anketiranih branitelja uključeno je u neki od programa za zapošljavanje ili samozapošljavanje branitelja, ohrabruje podatak da je među braniteljima, koji su uključeni u neki od programa, 20% njih osjetilo izrazito pozitivan utjecaj programa na kvalitetu življenja, a 43% donekle pozitivan utjecaj.
Istraživanje je pokazalo kako je čak 50% branitelja koji su koristili neku od mjera, zadovoljno sveukupnom procedurom ulaska u program u odnosu na 23% neutralnih i 27% nezadovoljnih, što je podatak koji braniteljima može poslužiti kao dokaz o efikasnosti procedure ulaska u program.
Od brojnih podataka tu je i podatak odnosno podaci vezano uz pitanje o informiranosti o zakonskom pravu da umirovljeni branitelji uz mirovinu mogu biti zaposleni do pola radnog vremena. Njih 29 posto izjavljuje da nisu bili informirani, 33 da nisu dovoljno informirani, 10 posto ih je bilo odlično informiranih, dok je preostalih 33 posto izjavilo kako su prilično dobro informirani.
U narednim tekstovima donosit ćemo još podataka uz analizu pojedinih segmenata, ali i pozitivnih primjera.
