U Hrvatskoj, ruralna područja čine srž nacionalnog identiteta, ali suočavaju se s dubokom krizom: iseljavanjem, starenjem stanovništva i ekonomskom marginalizacijom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2025.), gotovo 40 posto ruralnih kućanstava vodi žena (vjerojatno i daleko više u stvarnosti), a one generiraju 60 posto prihoda kroz poljoprivredu, obrt i turizam.
Ipak, stereotipi ih prikazuju kao “zaostale domaćice”; bez glasa ili ambicije. No, znamo li da žene ruralnih područja Like, Slavonije ili Istre uvode e-trgovinu na farme, grade ekološke mreže ili vode udruge protiv demografske krize?
Žene koje vode ruralna kućanstva predstavljaju zapravo snagu koja jamči razvoj i opstanak sela, most između tradicije i budućnosti, gdje se rodna ravnopravnost pretvara u konkretan alat za opstanak. One su danas inovatorice s pametnim telefonima u rukama; one dijele uloge i vode obiteljska poslovna carstva. Mogu svojim radom osigurati i samodostatnost zemlje za brojnim proizvodima, ali i svojim primjerom demografski ojačati te prostore, posebno i u svjetlu povratka naših državljana iz rada u inozemstvu.
Mjere ruralnog razvoja
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva naglašavaju da kontinuirano rade na isticanju važnosti i doprinosu poboljšanja položaja žena u ruralnim područjima. Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., između ostalog, propisana je obveza od minimalno 40 posto žena u upravljačkom tijelu svake lokalne akcijske grupe.
Trećim izmjenama Strateškog plana u dvjema intervencijama je uključeno povećanje potpore za žene koje su nositeljice poljoprivrednog gospodarstva najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za potporu, neovisno o dobi žene i to:
- u intervenciji 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije povećana je potpora za 15% za nositeljice poljoprivrednog gospodarstva
- u intervenciji 73.10. Ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, za poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine do 250.000 EUR-a SO, povećana je potpora za 15% za ulaganja koja provode nositeljice poljoprivrednog gospodarstva.
U 2026. godini otvoren je niz konkretnih mjera ruralnog razvoja koje žene sve češće koriste kao polugu promjene. Kroz tzv. Jedinstveni zahtjev za potpore moguće je ostvariti izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić je na predstavljanju novih mjera i zakonskih izmjena usmjerenih na veću iskoristivost potpora, modernizaciju i jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, lovstva i ribarstva, održanom 18. ožujka ove godine, istaknuo da se prilagođavaju iznosi i intenzitet potpore uz izmjene kriterija odabira kako bi se povećao broj korisnika i ubrzala provedba projekata u poljoprivredi.
Razvoj ženskog poduzetništva
Izmjena pravilnika o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu omogućuje dodatnih 15 posto viši intenziteta potpore mladim poljoprivrednicima i po prvi put, za žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava.
Posebno su važne i intervencije koje izravno otvaraju prostor za žensko poduzetništvo: primjerice, mjera 73.14 – razvoj poslovanja u ruralnim područjima omogućuje ulaganja u turizam, preradu i usluge, uz potpore i do 200.000 eura. Mjera 75.02 – diverzifikacija dohotka dodatno potiče prelazak iz klasične poljoprivrede u nove djelatnosti, dok 73.12 – potpora malim poljoprivrednicima jača upravo ona gospodarstva koja često vode žene.
Svjetski dan ruralnih žena
Uz to, kroz LEADER (LAG) natječaje žene na lokalnoj razini dobivaju sredstva za male projekte, udruge i društvene inovacije, dok EIP operativne skupine (77.03) financiraju inovacije i suradnju – od digitalne prodaje do održive proizvodnje.
Iako mjere nisu formalno „ženske“, u praksi upravo žene sve češće koriste ove programe kako bi diverzificirale prihode, pokrenule nove djelatnosti i pretvorile ruralni prostor u mjesto poduzetništva, a ne samo proizvodnje.
Ne zaboravimo, Svjetski dan ruralnih žena obilježava se 15. listopada. Uspostavila ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2007. godine rezolucijom u kojoj je prepoznata „ključna uloga i doprinos ruralnih žena u unaprjeđenju poljoprivrede i ruralnog razvoja, poboljšanju prehrambene sigurnosti i iskorjenjivanju ruralnog siromaštva.” UN svojom rezolucijom poziva države članice da, u suradnji s organizacijama UN-a i civilnim društvom, provode mjere za poboljšanje života ruralnih žena.
Danas, u okružuju koje neizostavno klizi prema krizi neslućenih razmjera, u serijalu Žene ruralna snaga Hrvatske donosit ćemo priče o selu i ruralnom prostoru, o ženama koje su snaga tog prostora, koje možda više nego ikad mogu osigurati i samodostatnost zemlje za brojnim proizvodima, ali i demografski ojačati te prostore, posebno i u svjetlu povratka naših državljana s rada u inozemstvu.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Žene – Ruralna snaga Hrvatske sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije. #tekst br. 1
