Srčane bolesti se najčešće razvijaju postupno. Za njihovo rano otkrivanje i prevenciju potrebno je pratiti niz pokazatelja, uključujući krvni tlak i krvne pretrage (glukoza, kolesterol, trigliceridi, CRP, troponin), kao i znakove upale te simptome poput brzog zamaranja, kratkog daha, oticanja nogu, vrtoglavice, nesvjestice. Važni pokazatelji rizika su i pušenje, pretilost, nezdrava prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti, kronični stres i obiteljska povijest bolesti srca. Kombinacija više rizičnih faktora značajno povećava opasnost od srčanih bolesti.
Na mnoge od njih utječu večernje rutine. Noćni izbori određuju hoće li se tijelo prebaciti u režim oporavka ili ostati u stanju stresa, piše dr. Sanjay Bhojraj, liječnik, specijalist interventne kardiologije, na portalu CNBC Make It. Dr. Bhojraj osnivač je Laguna instituta za funkcionalnu medicinu i jedan od pionira kardiologije i medicine životnog stila.
Nakon 20 godina liječenja srčanih bolesti, začepljenih arterija i metaboličke disfunkcije, dr. Bhojraj počeo je izučavati manje spominjane čimbenike kardiovaskularnog zdravlja: što se događa u satima nakon završetka radnog dana.
Izdvojio je sedam stvari koje kao kardiolog dosljedno izbjegava nakon 19 sati.
1. Kasni obroci
Metabolička funkcija slijedi cirkadijalne ritmove. Navečer se osjetljivost na inzulin smanjuje, a tijelo postaje manje učinkovito u obradi glukoze i masti. Kasni obroci povezani su s višim razinama šećera u krvi nakon jela, narušenim metabolizmom lipida i povećanim upalnim signalima.
Istraživanja o vremenski ograničenoj prehrani pokazuju da raniji raspored obroka podržava zdraviji krvni tlak, bolju kontrolu glukoze i povoljnije pokazatelje kardiovaskularnog rizika. Probava također može ometati noćne procese oporavka koji su ključni za zdravlje krvnih žila.
2. Jaka stropna rasvjeta i oštra LED svjetla
Izloženost jakom svjetlu bogatom plavim spektrom nakon zalaska sunca potiskuje lučenje melatonina. Melatonin ima ulogu u regulaciji sna, kontroli krvnog tlaka i antioksidativnoj aktivnosti unutar kardiovaskularnog sustava.
Studije su povezale noćnu izloženost svjetlu s povećanim rizikom od koronarne bolesti srca i poremećajem normalnih noćnih obrazaca krvnog tlaka.
Odaberite tople žarulje i lampe u razini očiju kako biste oponašali uvjete osvjetljenja pri zalasku sunca. Dr. Bhojraj koristi crvene žarulje čak i u kupaonici dok pere zube i priprema se za spavanje.
3. Stresne ili emocionalno nabijene televizijske emisije
Vaš živčani sustav ne zna da je to samo emisija. Bez obzira na to je li riječ o političkoj debati, dramatičnoj reality emisiji ili napetoj sportskoj utakmici, psihološki stres aktivira simpatički živčani sustav, povećavajući broj otkucaja srca i krvni tlak.
Desetljeća istraživanja pokazuju da i akutni i kronični stres doprinose endotelnoj disfunkciji – najranijoj fazi kardiovaskularne bolesti. Kod ljudi s postojećim rizikom, intenzivan emocionalni stres može čak potaknuti ozbiljne srčane probleme.
“Osobno? Volim dobru seriju kao i svi drugi. Samo je ne gledam navečer nakon radnog dana. Tuđu dramatičnost ostavljam za vikend, kada moj živčani sustav može podnijeti taj udar. Potaknuti hormone stresa neposredno prije sna je kao da do kraja pritisnete gas dok ulazite u garažu”, tumači dr. Bhojraj.
4. Intenzivno vježbanje
Tjelovježba je jedna od najboljih stvari koje možete učiniti za svoje srce. No važno je u koje vrijeme vježbate.
Teški treninzi kasno navečer održavaju povišenu razinu kortizola i odgađaju prijelaz iz stanja „borbe ili bijega” u stanje odmora i oporavka. To može odgoditi uspavljivanje, povećati noćni broj otkucaja srca i smanjiti varijabilnost srčanog ritma (važan pokazatelj kardiovaskularne otpornosti).
Svako kretanje je bolje nego nikakvo. Ali trening visokog intenziteta u 21 sat, na primjer, često narušava oporavak – a upravo se tada događaju procesi korisni za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Vašem srcu treba prostor za usporavanje, a ne još jedan sprint prije ponoći.
5. Konzumacija alkohola
Alkohol djeluje opuštajuće. Fiziološki, čini suprotno. Čak i umjerena večernja konzumacija alkohola remeti strukturu sna, potiskuje REM fazu i ometa proizvodnju melatonina.
Također povećava puls u mirovanju i smanjuje uobičajeni noćni pad krvnog tlaka, obrazac koji je snažno povezan s povećanim kardiovaskularnim rizikom. Loš san pojačava upalu i pogoršava metaboličku regulaciju, dodatno povećavajući dugoročni rizik za srce.
6. Emocionalno nabijeni razgovori
Ljutnja i emocionalni stres imaju vrlo stvarne kardiovaskularne posljedice. Akutni stres povisuje kortizol, smanjuje varijabilnost srčanog ritma i može potaknuti aritmije ili srčane događaje kod osjetljivih osoba.
Večernje svađe sa suprugom ne kvare samo raspoloženje; one preplavljuju organizam hormonima stresa upravo u vrijeme kada bi se tijelo trebalo smirivati. Neki razgovori su važni. Samo se ne moraju voditi večeras.
7. Nekontrolirano korištenje ekrana
Telefoni, tableti i televizori emitiraju plavo svjetlo koje odgađa lučenje melatonina i pomiče cirkadijalni ritam. To dovodi do kasnijeg uspavljivanja i lošije kvalitete sna.
Kronični poremećaji sna neovisno su povezani s hipertenzijom, inzulinskom rezistencijom, upalom i povećanim kardiovaskularnim rizikom. Održavanje dosljednog sna podržava dugoročnu funkciju srca.
Dr. Bhojraj uvijek preporučuje savjetovanje s liječnikom prije donošenja bilo kakvih drastičnih promjena u rutini. A on osobno se nakon 19 sati pridržava jednostavnog pravila: smanjiti poremećaje cirkadijalnog ritma i simpatičkog stresa te dopustiti srcu da se oporavi.
